Oni su prošlog tjedna boravili u Splitu i iz prve ruke 'snimili' situaciju u Brodosplitu, piše Slobodna Dalmacija. Stigli su na poziv splitskog poduzetnika Slobodana Ljubičića, inače zainteresiranog za privatizaciju Brodotrogira. Njihovi prvi dojmovi su zapravo porazni.

'Produktivnost Brodosplita ne opravdava broj ljudi koji tamo rade. Ima barem 50 do 60 posto viška radnika. Veliki gubici se ne mogu vječno gomilati i tolerirati, tomu treba stati na kraj', kazat će konzultant Reis.

'U okolnostima kad se teška brodogradnja seli u Aziju, europska brodogradilišta moraju pronaći svoju nišu, pronaći način da budu kompetitivna', kaže Kahl koji je bio na čelu brodogradilišta poznatog po remontu broda Queen Elizabeth, zatim po izradi fregata za NATO i Abramovičeve jahte vrijedne 350 milijuna eura

'Nijemci nam predlažu spas restrukturiranjem po modelu javno-privatnog partnerstva. Predložili bi i neke investitore. Na posljetku nije točno da je privatizacija jedini uvjet Bruxellesa Hrvatskoj. EU nema ništa protiv restrukturiranja koje bi prethodilo privatizaciji. Nijemci nam nude tržišnu nišu koja bi dugoročno riješila sudbinu brodogradnje u splitskom bazenu', kaže Ljubičić, koji ne krije da je i sam zainteresiran za uspjeh takvog projekta koji bi dugoročno riješio sudbinu Brodosplita, a ujedno i splitskog Brodogradilišta specijalnih objekata.

Njemački stručnjaci nude rješenje na koje se odlučilo i hamburško brodogradilište: 'Engleska i njemačka brodogrališta već su prošla ovaj proces.

Oni koji su predugo bili u dubokom snu - propali su! Na redu je Hrvatska. Jer, ako se ne prilagodite, slijedi zatvaranje', kazat će Kahl, po kojemu je ovo 'jedini način opstanka'.

'Hrvatska u brodove mora ugrađivati tehnološki sofisticirana rješenja i programe, jer je vrijeme lupanja čekićem po čeliku prošlo. Ima zemalja gdje to kupce brodova daleko manje stoji!'

'Uostalom, za deset godina brodogradnja će značiti sasvim druge poslove i radnici moraju biti spremni na nove izazove. Ujedno, to je i šansa za male tvrtke, koje će kao opskrbljivači i dalje surađivati u čitavom poslu', kaže Kahl.

Inače, u hamburškom brodogradilištu radi do 1800 ljudi, dok je u splitskom 3500 zaposlenika, piše Slobodna Dalmacija. 'Sindikalisti često bučno reagiraju na tvrdnje o višku radnika, ali i oni moraju biti svjesni realnosti, odnosno da se socijalni mir ne može održavati stalnim proizvođenjem gubitaka. To mora jednom puknuti!', kaže Ljubičić.

'Nije ni predviđeno da ti ljudi završe na cesti. Jedan dio njih ići će na obuku i za to vrijeme primati plaću, što će im omogućiti da rade s novim tehnologijama. Neki bi bili zbrinuti, a drugi umirovljeni', dodaje Reis. Dakako, bez dobre volje vlasnika škvera, dakle države, i ovaj projekt ostaje mrtvo slovo na papiru.