Hrvatski radnici i umirovljenici skočili su na noge kada su čuli kako se za 30 godina rada u Hrvatskoj ostvari jednaka mirovina kao i za tri godine rada u Njemačkoj. Mogu li se ipak hrvatske mirovine uspoređivati s njemačkim? U Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH) poručuju kako sve ovisi o stručnoj spremi i vrsti posla koja se obavljala u inozemstvu, ali da svakako treba uspoređivati i velike razlike u životnim standardima kao i plaćama dviju država
Nakon slučaja Ivana Šalkovića iz Orahovice koji je u Njemačkoj radio tri godine, a u Hrvatskoj proveo 30 i zaradio – jednaku mirovinu, Županjka Jula N. imala je sličnu priču.
Ona je na radu u Austriji provela nešto manje od četiri godine u tvornici konzervirane hrane, a potom u Hrvatskoj radila još 33 godine kao službenica na poštanskom šalteru, piše Glas Slavonije. Sada prima dvije mirovine. Iz Austrije joj stiže 600 kuna ili 80 eura, a u Hrvatskoj prima mirovinu od 2700 kuna ili oko 360 eura. Prema izračunu, kada se ovi iznosi podijele s godinama rada, Julina naknada za godinu rada kao NKV tvorničkoj radnici u Austriji računa se 20 eura, dok joj se naknada za godinu rada kao službenici u Hrvatskoj računa 11 eura mjesečno.
'No, osim ovoga iznosa, godišnje primam 14 austrijskih mirovina, jer dobijem bonus mirovinu za Uskrs i Božić u istom iznosu, a nakon deset godina primanja austrijske mirovine primila sam i jubilarnu mirovinu od stotinu eura', rekla je je Jula N. za Glas Slavonije.
vezane vijesti
Takva računica, upravo je razlog odlaska radnika u Njemačku ili Irsku u kojoj se, primjerice, nakon deset godina staža može zaraditi minimalna državna mirovina od 500 eura.
Osoba u dobi od 50 godina koja u Hrvatskoj ostane bez posla do starosne mirovine treba raditi još najmanje 15 godina, ali je na domaćem tržištu teško zapošljiva, upozoravaju iz Dekre na još jedan važan trenutak. Isti taj 50-godišnjak koji ode sada raditi u Njemačku, do 65. godine može zaraditi mirovinu od 900 eura kojoj će se na kraju pribrojiti i ona hrvatska. Kako bi se u Njemačkoj steklo pravo na mirovinu, pak, potrebno je raditi najmanje pet godina, a ako je kraće onda radnik nema obvezno pravo na nju. Uplaćeni novac ipak nije izgubljen jer će se radniku mirovini koju će dobivati u Hrvatskoj dodati mirovinski iznos iz Njemačke.
U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) upozoravaju kako se u ovom trenutku uspoređuje posljednja plaća koja se primila u Hrvatskoj i prva mirovina te da je činjenica kako je ta mirovina pala ispod 40 posto posljednje plaće.
'To je nagli pad u siromaštvo. Osim razlike u iznosima mirovina imate i velike razlike kod općih uvjeta za mirovinu. Tako u Njemačkoj u mirovinski staž ulazi i vrijeme provedeno na studiju, a u skandinavskim državama ne postoji nešto što bi se zvalo studentski ugovor. Studenti tamo rade prema ugovoru o radu, i oni kroz studij uspiju skupiti i do godinu dana staža i tako im nešto kapne i u mirovinski fond. Također u Švedskoj ne postoje povlaštene mirovine, tamo vam svi moraju imati jednake opće uvjete za mirovinu', rekla je za Glas Slavonije Ana Miličević Pezelj iz SSSH-a.
Najviše inozemnih mirovina u Hrvatskoj primaju oni koji su radili u Njemačkoj, njih čak 91.886 kojima se godišnje isplaćuje 364 milijuna eura godišnje. Iz susjedne Bosne i Hercegovine mirovinu dobiva 29.040 osoba dok su na trećem mjestu oni koji primaju slovenske mirovine. Slijedi potom Austrija odakle mirovine stižu za 15.502 umirovljenika. Niz se nastavlja sa Srbijom, Švicarskom, Kanadom i Crnom Gorom.
Iz Švicarske mirovinu prima više od 5000 korisnika, a izračun pokazuje da je prosječna mirovina iz ove države viša od 10.000 eura godišnje po korisniku, ili oko 6844 kune mjesečno u prosjeku. Za razliku od Švicarske, prosječna godišnja mirovina po korisniku koja pristiže iz Njemačke iznosi svega 3963 eura, odnosno 2476 kuna mjesečno. Iz Austrije hrvatskim umirovljenicima stiže prosjek mirovine od 2164 kune mjesečno. Ukupno gledajući prosječna mirovina koju hrvatski građani primaju iz inozemstva iznosi 2050 kuna mjesečno.
