Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders u ponedjeljak je u ime Europske komisije izvijestio hrvatskog eurozastupnika Tomislava Sokola da su prijavljene mjere u sustavu Safety Gate/RAPEX - sustava brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode - koje se odnose na zaštitne maske sredinom rujna 2020. obuhvaćale oko 23 milijuna artikala, odnosno da je 23 milijuna maski označeno neispravnima, priopćeno je u utorak iz Ureda za odnose s javnošću EPP-a.

Kao član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Sokol je početkom ljeta uputio zahtjev Europskoj komisiji za ocjenu stanja, upozorivši je da je u Europskoj uniji identificirano više od 7 milijuna neispravnih maski koje se koriste kao zaštitna oprema u borbi protiv covida-19.

O identificiranju neispravnih maski izvijestilo je čak 15 država članica. Tih 23 milijuna maski označene su neispravnima uglavnom zbog nedovoljnog kapaciteta filtriranja ili nepravilnih prilagodbi maski na lice te izostanka certificiranja koje zahtijevaju relevantna europska tijela.

“Od 121 zaprimljene prijave, 104 su se odnosile na maske proizvedene u Narodnoj Republici Kini, dvije na maske proizvedene u Meksiku, po jedna na maske iz Danske, Turske, Ukrajine i Vijetnama, a u 11 slučajeva podrijetlo nije prijavljeno ili nije bilo poznato”, ističe Sokol te apelira na potrošače da se prije nabavke maski uvjere da one odgovaraju sigurnosnim standardima.

“Potrošači mogu provjeriti imaju li zaštitne maske, obuhvaćene Uredbom o osobnoj zaštitnoj opremi, dakle zaštitne maske FFP, oznaku CE i četveroznamenkasti broj prijavljenog tijela koje je provelo ocjenjivanje sukladnosti. Taj se broj može usporediti s popisom nadležnih prijavljenih tijela u bazi podataka Europske komisije koja je dostupna na internetu. Izostanak bilo koja od ta dva elementa na maskama pokazatelj je nesukladnosti”, upozorava Sokol.

Europski parlament nedavno je usvojio Izvješće o sigurnosti proizvoda na jedinstvenom tržištu čija je svrha bila upravo da se uvede pravilo po kojem za zaštitu potrošača od nesigurnih proizvoda nikakvu razliku ne bi smjela imati činjenica je li neki proizvod kupljen na internetu ili izvan njega.

„U Izvješću smo se zauzeli za jačanje postojećih carinskih kapaciteta na vanjskim granicama Europske unije. Naime, to bi pomoglo da se neispravna roba detektira već na vanjskim granicama Unije. Pored toga potrebno je uspostaviti i kontinuiranu suradnju Europske unije s tijelima trećih država kako bi se olakšala razmjena informacija o nesigurnim proizvodima. Možda najbitnije što smo utvrdili je da bi internetske trgovine morale preuzeti veću odgovornost, a to znači da će morati proaktivno prepoznavati nesigurne proizvode koje nude na svojim stranicama. Uz to, internetske trgovine morat će obavijestiti potrošače ako se naknadno, nakon kupnje, utvrdi da je proizvod nesiguran. Ovo je iznimno bitno jer nam podaci govore da je na internetu 2018. kupovalo čak 69 posto korisnika interneta”, zaključuje Sokol.