U Nizozemskoj je prvi put više visokoobrazovanih stanovnika nego onih sa srednjom stručnom spremom. Dok je visokoobrazovana skupina ljudi 2007. godine u toj zemlji činila 30 posto, danas čini najbrojniju skupinu zaposlenih, odnosno njih 42 posto. Takav porast ukazuje na nekoliko mogućih trendova na tržištu rada. S jedne strane možemo reći da poslovi postaju sve složeniji, stoga iziskuju i visokoškolsku diplomu.

S druge strane sve manje mladih odabire strukovno obrazovanje jer smatraju da će im visokoškolska naobrazba biti potrebna za buduće zaposlenje. I dok broj visokoobrazovanih sve više raste, povećava se deficit radnika u strukovnim zanimanjima.

'Prekinite s ludilom za fakultetima'

I u Njemačkoj je slična situacija te se mnogi zbog velike nestašice radnika sa strukovnim zanimanjem žale na 'maniju akademizacije'. Naime u kolovozu je u Njemačkoj 182 tisuće zanatskih pripravničkih mjesta ostalo slobodno, što je 20 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

'Mora se prekinuti ludilo za visokim obrazovanjem te bolje prezentirati mladima i roditeljima činjenicu da su studij i stručno osposobljavanje jednako vrijedni', rekao je Daniel Schneider, šef Udruženja njemačkih pekara za Welt am Sonntag. Krajem srpnja je i predsjednik Njemačke obrtničke komore pozvao na zaokret u obrazovanju jer je sve manje kvalificirane radne snage.

Iako je Njemačka predvodnik u provođenju tzv. dualnog obrazovanja koje podrazumijeva partnerstvo poslodavaca i srednjih strukovnih škola, ovaj model strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u toj zemlji nalazi se u svojevrsnoj krizi. Sve se više poslodavaca iz različitih sektora žali na već sada kroničan nedostatak učenika zainteresiranih za strukovna zanimanja.

Je li trend pretjerane akademizacije društva jedan od glavnih uzroka deficita strukovnih zanimanja i kod nas, upitali smo Predraga Bejakovića, stručnjaka za tržište rada s Instituta za javne financije.

Ponuda ne odgovara potražnji

'Ta pojava nije nova. U New Yorku ćete sresti taksiste koji su doktori znanosti. Postoji to neko vjerovanje da su ljudi previše obrazovani, no ne mislim da je to tako. Čini se da je najveći problem to što nisu dovoljno usklađene potrebe na tržištu rada i obrazovni programi. Kad upisuju fakultet, mnogi mladi ne razmišljaju o tome hoće li se kasnije moći zaposliti', smatra Bejaković, ali i dodaje da je u Hrvatskoj ipak došlo do nekog pomaka i da roditelji i mladi posljednjih godina više prate potrebe tržišta rada.

Hrvatski zavod za zapošljavanje i ove godine objavio je publikaciju Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Tako u Zagrebu uglavnom nedostaje majstora raznih vrsta, poput tesara, tokara, automehaničara, fasadera te kuhara, konobara, mesara i slastičara, a slično je i u ostatku Hrvatske.

No Bejaković tvrdi da problem nedostatka manualnih radnika nije od jučer. 'Promjene su tu jako male. Većina deficitarnih zanimanja danas bila su to i prije 30 i 40 godina. Ti fizički 'teži' poslovi su zbog svoje naravi često i lošije plaćeni pa, ako ne morate, nećete slati djecu na takav posao', objašnjava.

'Formalno obrazovanje je precijenjeno'

Posljednjih godina vidljivo je i to da mnogi poslodavci traže fakultetsku diplomu za radna mjesta na kojima su prije radili ljudi sa srednjom stručnom spremom ili pak traže visokoškolsku kvalifikaciju za zanimanja za koja je u drugim zemljama dovoljna i diploma prvostupnika. Tako recimo u Nizozemskoj možete raditi kao učitelj do šestog razreda osnovne škole (razredna nastava tamo počinje tek u sedmom razredu) s diplomom stručnog prvostupnika, što je kod nas nezamislivo. Čini se da se pri zapošljavanju sve češće stavlja naglasak na formalno obrazovanje, ali i to da njegova kvaliteta sve više opada. Uz tu akademsku inflaciju ruku pod ruku ide inflacija odlikaša, a koja je i u hrvatskoj javnosti prije nekoliko mjeseci bila goruća tema.

Bejaković smatra kako postoji jaz između onoga što se očekuje od zaposlenika i stvarne produktivnosti zaposlenika. 'Nama fakulteti daju opća znanja i u Hrvatskoj je problem što ljudi upisuju dalje magisterij ili doktorat, ali još uvijek nisu svjesni da formalno obrazovanje nije presudno prilikom zapošljavanja, nego specifična znanja', smatra on te dodaje da je formalno obrazovanje u Hrvatskoj precijenjeno jer su poslodavci često u zabludi da fakultetska diploma podrazumijeva veću produktivnost.

Naglasio je važnost informiranja mladih i roditelja o obrazovnim programima za kojima postoji potreba na tržištu. Ipak, dodaje da je i to mač s dvije oštrice jer to može biti samo kratkoročno rješenje. 'Možemo sada reći da nam treba 300 softveraša, a za tri godine ti softveraši neće biti potrebni jer će postojati programi koji će odrađivati taj posao', objašnjava i dodaje da moramo kao društvo postati profesionalno i prostorno pokretljiviji i više njegovati univerzalna znanja poput sposobnosti rada u timu, rješavanja problema i slično. Hrvati su, kako kaže, profesionalno i prostorno izrazito nepokretni, odnosno često nisu spremni na rad i izvan svoje struke, niti na preseljenje ili samo odlazak na posao u drugi grad.

Naglašava pak da je deficit liječnika i medicinskog osoblja izrazito opasan za naše društvo jer ima ozbiljne posljedice na kvalitetu života i zdravlje ljudi. 'Hrvatska još uvijek zaostaje s udjelom visokoobrazovanih, s tercijarnim obrazovanjem. Posebno u STEM području jako zaostajemo, tu je još ogroman prostor', dodao je.

Sve veći broj visokoobrazovanih, ali i dalje ispod europskog prosjeka

Naime, prema podacima Cedefopove publikacije iz 2020. godine o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u Hrvatskoj, razina stečenog obrazovanja u Hrvatskoj je visoka, ali je i dalje ispod europskog prosjeka. U usporedbi s EU28 (podaci iz 2019.), Hrvatska ima niži udio nisko kvalificiranog stanovništva (14,9 u odnosu na 21,8 posto), ali i niži udio stanovništva s visokom razinom obrazovanja (25,4 u odnosu na 32,2 posto).

Ipak, vidljiv je pozitivan trend u stjecanju visokog obrazovanja među osobama u dobi od 30 do 34 godine. Porastao je za 12,8 postotnih bodova u razdoblju od 2009. do 2018. godine, dosegnuvši 34,1 posto, čime je Hrvatska gotovo ostvarila svoj cilj za 2020. godinu od 35 posto. No to je i dalje niže od europskog prosjeka, a on je 2020. iznosio 40,7 posto.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj je u kolovozu bilo 110.420 nezaposlenih, pa smo provjerili kakva je njihova obrazovna struktura.

U obrazovnoj strukturi nezaposlenih tijekom kolovoza najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od četiri i više godina i gimnazijom (32.1 ili 29,1 posto) te osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do tri godine i školom za KV i VKV radnike (31,7 ili 28,7 posto), a slijede osobe sa završenom osnovnom školom (20,5 ili 18,6 posto), osobe sa završenim fakultetom i akademijom (12,1 ili 11 posto), osobe s prvim stupnjem fakulteta, višom školom i stručnim studijem (8 ili 7,3 posto) te osobe bez škole i nezavršenom osnovnom školom (6 ili 5,4 posto).

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim skupinama. Najveće smanjenje nezaposlenosti evidentirano je u skupini osoba sa završenim fakultetom i akademijom (za 16 posto), a najmanje u skupini osoba sa završenom osnovnom školom (za 7 posto).