Ako otac dobiva naknadu za nezaposlenost od 1.200 kuna, a majka prima 400 kuna naknade za uzdržavanje, dječiji doplatak od 274 kune po djetetu i 1.663 kune za treće dijete u obitelji te oba roditelja ‘na crno’ zarade tisuću do 1.420 kuna, njihova ukupna zarada iznosit će 6.506 kuna. To je više od stvarne neto plaće osoba sa zavšenom osnovnom školom koje rade u gospodarstvu.

Tim primjerom Svjetska banka želi pokazati da se stvara kultura ovisnosti o naknadama i da su ljudi manje motivirani tražiti posao. Stopa zaposlenosti radne snage u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj iznosi tek 57,1 posto, dok u mnogim zemljama EU prelazi 70 posto. Sve to za posljedicu ima usporeni ekonomski rast.

Ako bi Hrvatska uspjela dovesti stopu zaposlenosti na razinu ciljeva EU iz Lisabona od 70 posto, Svjetska banka procjenjuje da bi do 2025. mogla povećati razinu svog dohotka za 15,7 posto. Do 2040, pak, bolja iskorištenost radne snage zemlji bi donijela 22,9 posto veći dohodak.

Mirovinski sustav u Hrvatskoj i ranije je poticao rano povlačenje radne snage ili prijevremeno umirovljenje, a od prošle godine to je još izraženije. Naime, osobe koje su otišle u mirovinu prije vremena ranije su primale 24 posto nižu mirovinu. Od prošle godine, na zahtjev Stranke umirovljenika, ta je razlika smanjena na 9 posto, piše Jutarnji.hr.

Postoji, kako se navodi u studiji, veliki jaz između vještina koje se nude na tržištu i potreba gospodarstva. U Hrvatskoj je gotovo 25 intervjuiranih tvrtki u 2008. identificiralo neadekvatnost radne snage kao 'vrlo ozbiljnu' ili veliku prepreku za ekspanziju poslovanja, napominje se u studiji.