Tu je analizu Fina izradila na temelju podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja prema vlasničkoj strukturi društava i prema rodnom kriteriju, pri čemu se ističe i da je udio žena-vlasnica lagano rastao od 2010. do 2014., sa 17,3 posto u 2010. na 20,3 posto u 2014., da bi u 2015. pao na 18,3 posto.

U vlasništvu muškaraca bilo je u 2015. godini gotovo 50 posto društava što prema ocjeni Fine pokazuje da su u poduzetništvu Hrvatske, pogotovo u segmentu vlasništva, muškarci znatno aktivniji, iako je prema popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj bilo 200 tisuća više žena nego muškaraca, odnosno 2,2 milijuna žena naspram 2 milijuna muškaraca.

"Analiza je pokazala i da je veći udio žena u vlasništvu isključivo u uslužnim djelatnostima, odnosno da je u tim je djelatnostima manja razlika u vlasničkoj strukturi između žena i muškaraca, dok je u ostalim djelatnostima, koje su pretežito proizvodnoga karaktera, odnos u vlasništvu žena i muškaraca daleko veći u korist muškaraca", napominju iz Fine ističući da društva u vlasništvu muškaraca zapošljavaju višestruko više radnika, ostvaruju veće prihode i raspolažu većom imovinom.

U Fini zaključuju da žensko poduzetništvo nema tradiciju u hrvatskom društvu i da se to sporo i slabo mijenja unatoč sve brojnijim poticajima razvoju ženskoga poduzetništva, srednjoročnim strategijama razvoja i nastojanjima da se žene u većoj mjeri uključe u područje biznisa.

Jedino u uslužnim djelatnostima žena-vlasnica više nego muškaraca

Osim spomenute 18,1 tisuće tvrtki  koje su u potpunom vlasništvu žena, u još 7.500 žene su bile suvlasnice s muškarcima ili pravnim osobama.

Prema vlasničkom udjelu, a promatrano po djelatnostima, poduzetnice prevladavaju u uslužnim djelatnostima s udjelom od 47,5 posto te je to ujedno jedino područje u kojemu su žene -vlasnice zastupljenije od muškaraca.

Međutim, društva u tim djelatnostima u vlasništvu žena u 2015. poslovala su sa znatno manjom dobiti nego društva u vlasništvu muškaraca, odnosno taj je omjer 2,7 milijuna kuna prema 7,4 milijuna kuna.

U tim je djelatnostima bilo ukupno 8.300 zaposlenih od kojih je 2.762 bilo zaposleno u društvima koja su u vlasništvu žena, a 2.343 u društvima koja su u vlasništvu muškaraca.

Prema zastupljenosti žena u vlasničkoj strukturi poduzetništva po djelatnosti slijedi djelatnost socijalne zaštite i zdravstvene skrbi, u čemu je s udjelom žena u vlasništvu 33,3 posto kod kojih je bilo 368 zaposlenih, nakon čega slijedi djelatnost obrazovanja s udjelom žena vlasnica od 33 posto i s 384 zaposlenih.

U području stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti udjel žena vlasnica u 2015. bio je 27,2 posto, a te su tvrtke zapošljavale oko 7.600 zaposlenih, dok je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u kojem žene u vlasništvu društava sudjeluju sa 20,4 posto, bilo oko 5.000 zaposlenih.

Najviše poduzetnica-vlasnica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Gradu Zagrebu

Promatrano po županijama najveći je udio poduzetnica, 21,4 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji  gdje ukupno posluje oko 1.400 poduzetnika od čega su u 307 vlasnice žene, a ta su društva u ukupnim prihodima te županije u 2015. sudjelovala s 4 posto, u ukupnom broju zaposlenih s 8 posto, a u ukupnoj imovini s 3 posto, završivši lanjsku godinu s dobiti od 6,5 milijuna kuna, što je oko 3 milijuna kuna manja dobit nego u 2014.

Po udjelu odnosno postotku slijedi Grad Zagreb u kojemu su žene-vlasnice oko 20 posto od ukupnog broja tvrtki, ali kada se gleda nominalno, u Zagrebu je najviše, oko 7.000 tvrtki čije su vlasnice žene. U ostvarenim ukupnim prihodima ta su društva u Zagrebu sudjelovala s 3,5 posto, u ukupnom broju zaposlenih sa 6,4 posto, u imovini s 2,1 posto, dok im je dobit u 2015. bila 557,2 milijuna kuna ili 14 posto manje nego u 2014.

Na trećem je mjestu Međimurska županija koja također ima 20 postotni udio tvrtki u kojima su vlasnice žene, dok je najviše poduzetnica-vlasnica nakon Zagreba u nominalnom broju u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 1.700 te u Primorsko-goranskoj županiji, 1.500.

Najmanje žena vlasnica tvrtki je pak u Požeško-slavonskoj županiji, 11 posto od ukupnog broja poduzetnika, a u toj županiji je i nominalno najmanje poduzetnica, 70.