Predsjednik Vlade Zoran Milanović u Splitu je ponovno odgovorio na prijedloge o slabljenju tečaja kune, no ovaj put nije bio toliko decidiran kao dosad. Dapače, čak je kazao da 'ništa nije zapisano klinom'
'Bivši dekan FER-a spomenuo mi je da bi kuna trebala biti slabija. Osobno ne vjerujem u to, ali u ekonomiji i makroekonomiji, a pogotovo u političkoj ekonomiji, ništa nije zapisano klinom. Da, krediti građana bi postali skuplji, kao i uvozni proizvodi, ali mi smo mala i izvozno orijentirana ekonomija. Ukupan omjer uvoza u odnosu na izvoz roba i usluga, zajedno s turizmom koji je de facto izvoz na licu mjesta, na koncu je pozitivan', kazao je Milanović u govoru na skupu 'Zajedno do EU fondova' na splitskom Ekonomskom fakultetu.
Događaj je bio posvećen korištenju europskih fondova za bolju prometnu povezanost, za koju je u idućih šest godina rezervirano 1,3 milijarde eura. U Milanovićevoj pratnji bilo je nekoliko ministara, a sjatili su se i gotovo svi bitni SDP-ovci iz Splita i okolice. Premijer je decidirano odbio čak i stati pred kamere, a kamoli odgovarati na novinarska pitanja. Glasnogovornik Vlade Nikola Jelić tvrdi da je u Split došao 'samo kako bi sudjelovao na konferenciji i obišao jedno gradilište', a ne kako bi davao izjave.
Milanovićev govor na Ekonomskom fakultetu bio je prepun dosjetki i stilskih figura: najprije je okupljenima poručio da su 'sami odgovorni za svoj uspjeh dok za neuspjeh ne trebaju tražiti razloge nigdje drugdje'. Dio studenata ovo je podsjetilo na aktualne poslanice Borne Rajić. 'Fondovi i njihova realizacija glavno su mjerilo uspješnosti i smisla članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Hrvatska dobro radi svoj posao i izazivam svakoga na javnoj sceni da pokuša dokazati drukčije. Dobri smo, a bit ćemo još bolji', optimističan je Milanović.
U Europsku uniju smo, kaže, ušli bez nekih velikih ideala, ali i bez fige u džepu, a danas se pokazuje da ona u šest godina ne može pronaći neke odgovore na ključna pitanja, za što Americi trebaju samo dvije godine. 'Dolazi do raslojavanja među europskim državama i kohezijska snaga očito ima svoje limite. Odnosi u Europi su se vratili na vrijeme prije pedeset, trideset, sedamdeset ili šezdeset godina: Njemačka je u odnosu na Grčku, Italiju ili Portugal na istoj udaljenosti. Samo je Irska u međuvremenu iskoristila svoje potencijale.'
Njemačku je premijer spomenuo još jednom, kazavši da je Slovačka danas ovisna o njemačkoj autoindustriji dok je Hrvatska znatno šire orijentirana i ima sjajne potencijale - ali se time ne treba hvalisati nego raditi. 'Svaka kuna potrošena iz državnog proračuna je potrošena nepametno', ustvrdio je govoreći o potencijalu europskih fondova. Nakon nabrajanja infrastrukturnih projekata koji su pokrenuti ili se to sprema, iznio je procjenu za anale: 'U kolektivnoj političkoj memoriji ovo će biti zapamćeno kao vrijeme kolektora.'
Zoran Milanović potom je obišao 25 milijuna eura vrijedno gradilište vanjskih vezova u splitskoj Gradskoj luci, u kojoj će se ubuduće vezati kruzeri. Novinari su ga potom, nakon puna četiri sata, uspjeli natjerati na barem jednu protokolarnu izjavu.
'Ovo je dobra stvar za Split koji je s 4,5 milijuna putnika najveća luka, velika stvar za Hrvatsku i cijelu našu stranu Jadrana. Investitor je Lučka uprava uz pomoć kredita EBRD-a, ali ubuduće će i ovakve stvari ići iz europskih fondova. To za nas nije jeftinije, nego ustvari besplatno', kazao je Milanović.