Tržište ureda u Seulu san je svakog najmodavca: više od 98 posto ureda najbolje kategorije je zauzeto, a najamnine su porasle za 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Natjecanje za prostor toliko je žestoko da se, kada se pojavio slobodan kat u tornju Parnas u srcu prestižnog distrikta Gangnam, desetak domaćih i međunarodnih tvrtki pojavilo na natječaju pokušavajući nadmašiti konkurenciju, piše Bloomberg.

Takav scenarij nezamisliv je za najmodavce u SAD-u ili Europi, gdje se po uredima vidi da korisnici smanjuju prostore koje koriste ili se iseljavaju u potpunosti jer njihovi zaposlenici nerado dolaze na posao.

Vlasnici nekretnina bore se održati glavu iznad površine - cijene ureda u SAD-u padaju, a tržište komercijalnih nekretnina suočava se s padom još najmanje devet mjeseci, pokazuje istraživanje Bloomberga.

Ironično, korejski ulagači bili su među onima koji su se najviše opekli tijekom pandemije. Mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i upravitelji imovinom uložili su milijarde u nekretnine u inozemstvu neposredno prije nego što je pandemija smanjila njihovu vrijednost, povećavajući rizik od kreditne krize.

U Južnoj Koreji tržište napreduje zahvaljujući jedinstvenoj mješavini faktora ponude i potražnje, kulturnih preferencija i ekonomske otpornosti. Glavni grad imao je stopu slobodnih radnih mjesta u uredima od samo 1,7 posto u trećem kvartalu, u usporedbi s prosjekom od 19 posto u Aziji.

Nedostatak ureda u Seulu potrajat će do 2025., kada će novi projekti koji su sada u izgradnji biti dostupni, a najamnine će rasti iz godine u godinu, pretpostavlja se, za oko 15 posto.

Ograničenja ponovne izgradnje koja je nametnula vlada prije nekoliko godina i poremećaji razvojnih planova zbog pandemije pridonijeli su nedostatku ponude. U međuvremenu je potražnja za uredima postala stabilna zahvaljujući snažnom domaćem gospodarstvu.

Korejsko gospodarstvo zabilježilo je rast tijekom većeg dijela pandemije zbog jakih inozemnih tržišta za svoje proizvode, uključujući mikročipove i automobile. Lokalne tvrtke čine oko 80 posto zakupaca na komercijalnom tržištu nekretnina, pa čak i ako stranci budu trebali manje prostora, ostaje snažna domaća potražnja.

Trend rada od kuće, koji je praznio urede u mnogim zapadnim gospodarstvima, ne pojavljuje se u Seulu ili u većini Azije zbog velikih kulturoloških razlika u odnosu na Zapad. Naime, kad azijski poslodavci kažu da je vrijeme za povratak u urede, nitko od zaposlenih ne prigovara niti diskutira o tome.

'Koreja je vjerojatno najjače uredsko tržište na svijetu u posljednje dvije godine', rekao je Bloombergu Calvin Chou, kodirektor za ulaganja i voditelj tvrtke Invesco Real Estate u Aziji i na Pacifiku.