Od ukupno 59.266 hrvatskih ratnih vojnih invalida mirovinu prima 57.286 osoba, pa u budućnosti još samo oko 2.000 invalida Domovinskog rata može steći pravo na invalidsku mirovinu, piše Banka magazin. Hrvatski ratni vojni invalid (HRVI) je hrvatski branitelj kojem je organizam oštećen najmanje 20 posto zbog rane ili ozljede zadobivene u ratu, odnosno u zatočeništvu. Invaliditet može proizaći i iz bolesti koja je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta.

Važno je naglasiti da hrvatski branitelji koji nisu HRVI ostvaruju pravo na mirovinu prema općim propisima, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO), uz primjenu nekih elemenata iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja Domovinskog rata (ZOPHBDR). Takvih je korisnika mirovina krajem prošle godine bilo 20.000 i njihova je prosječna mirovina iznosila 2.102 kune, dok je prosječna invalidska mirovina branitelja oko 4.900 kunu.

Ranija istraživanja koje je Marijana Bađun provela u okviru projekta Analiza mirovinskog sustava utvrdila su hrvatski branitelji najbrojnija od 13 kategorija korisnika mirovina pod povoljnijim uvjetima. U prosincu 2010. bilo je 177.205 povlaštenih umirovljenika (15 posto ukupnog broja korisnika mirovina), a braniteljskih mirovina bilo je 69.761.

U prosincu 2003. godine u mirovini je bilo 32.249 branitelja, što znači da im se broj u relativno kratkom razdoblju više nego udvostručio. Najveći porast braniteljskih invalidskih mirovina dogodio se pak 2007. kada je 5.500 branitelja koji su primali naknadu za profesionalnu nesposobnost prebačeno na invalidske mirovine.

'Isto tako u nekoliko je navrata produživan rok za traženje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, a i to što je mirovina HRVI znatno veća od prosječne invalidske mirovine motivira te ljude da odu u mirovinu umjesto da rade', primijetila je Bađun.

Mihovil Rismondi iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao mogući razlog za velik porast broja braniteljskih mirovina naveo je model prema kojima su davanja za stradalnike rata i veterane vezana uz mirovinsko osiguranje. Ostale zemlje to imaju u zasebnim sustavima, rekao je.

Velike se razlike i u stupnju tjelesnog oštećenja korisnika invalidskih umirovljenika, utvrdila je Bađun koja je za ovakav tip analize koristila evidencije svih korisnika invalidskih prava jer se u Hrvatskoj još ne prikupljaju podaci o korisnicima invalidskih mirovina prema dijagnozama, na način na koji se to radi u EU. U skupini korisnika invalidskih prava, a ne samo mirovina, koja se primaju preko HZMO-a najviše (39 posto) je onih koji imaju 70-postotno oštećenje organizma, a 7,5 posto korisnika ima stopostotno oštećenje organizma.

Međutim, čak 80 posto hrvatskih ratnih vojnih invalida ima utvrđen invaliditet od 20 do 40 posto, što prema Pravilniku o utvrđivanju invaliditeta odgovara dijagnozi PTSP-a. U gotovo istom postotku hrvatski ratni invalidi primaju mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.

Nadalje, dok je u općoj populaciji invalidskih umirovljenika najbrojnija kategorija sa 70-postotnim oštećenjem, u braniteljskoj populaciji taj je udjel tek 2,6 posto.

'Kod korisnika koji imaju 100-postotno oštećenje u sustavu Zakona o mirovinskom osiguranju ih je sedam posto, a među braniteljima invalidima 1,4 posto, odnosno 861 hrvatski ratni vojni invalid', kazala je Bađun i napomenula da više od tri četvrtine ratnih invalida prima invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.

Velike razlike su i u visinama mirovina: prosječna invalidska mirovina isplaćena u siječnju ove godine iznosila je 1.929 kuna, dok je prosječna invalidska mirovina branitelja dosegla 4.931 kunu. Gotovo polovina braniteljskih mirovina je veća od 5.000 kuna, dok istovremeno, većina korisnika ostalih invalidskih mirovina (njih 57 posto) prema mirovinu između 1.500 i 3.000 kuna.

Prema procjeni USKOK-a, koji je 2008. i 2009. pokrenuo akcije Dijagnoza I i Dijagnoza II s namjerom otkrivanja lažnih HRVI invalida, šteta za proračun je oko 3,2 milijuna kuna. Puno dokaza o korupciji nema, primijetila je Bađun navodeći ono što se ipak zna: kao iznos mita spominju se svote u rasponu 4.200-6.500 eura. Najveći dio su uzimali liječnik, vještak, Zavod za mirovinsko osiguranje, liječnik vještak u povjerenstvu za reviziju procjene invalidnosti u Ministarstvu branitelja, dok su liječnici na nižim razinama, koji su i krivotvorili dijagnoze, dobivali dvjesto-tristo eura.

U HZMO-u tvrde da nemaju podataka o revizijama i vještačenjima ne samo braniteljskih, nego općenito invalidskih mirovina.