Iako je na godišnjoj razini u odnosu na listopad 2015. zabilježeno izvjesno poboljšanje (spomenuto sužavanje vanjskotrgovinskog deficita), u kumulativnom razdoblju od siječnja do listopada ove godine vrijednost robnog izvoza porasla je za 4,3 posto godišnje (na 9,91 milijardi eura) dok je istovremeno uvoz zabilježio stopu godišnjeg rasta od 4,2 posto (dosegnuvši 16,11 milijardi eura).

Posljedično, manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom u prvih deset mjeseci produbljen je na 6,195 milijardi eura što predstavlja pogoršanje za 4,2 posto na godišnjoj razini, ukazujući na i dalje visoku uvoznu ovisnost.

Promatrano prema NKD-u, u razdoblju od siječnja do listopada izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini gotovo 90 posto ukupnog robnog izvoza) zabilježio je godišnji rast od 5,7 posto no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno i preko 88 posto ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 7,4 posto). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom promatranog razdoblja u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 10,2 posto godišnje dalo snažan doprinos sveukupnom pogoršanju robnog deficita na godišnjoj razini.

Manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom dijelom je ublažen zahvaljujući godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (vrijednost uvoza u kategoriji mineralnih goriva i maziva u prvih deset mjeseci smanjena je za 20,6 posto godišnje). Obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata, spomenuta kretanja na svjetskom tržištu nafte pozitivno su doprinijela saldu u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Bez obzira na solidne stope rasta hrvatskog izvoza u promatranom kumulativnom razdoblju manjak u robnoj razmjeni i dalje ostaje pod snažnim utjecajem istovremenog povećanja robnog uvoza ukazujući na visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarstva. Posljedično, i u nadolazećem razdoblju očekujemo blago negativan učinak neto-inozemne potražnje na rast BDP-a.