Hrvatska svoju energetsku budućnost treba graditi na korištenju suvremene tehnologije proizvodnje, kao i na sve većem korištenju obnovljivih izvora energije i plina, drže energetski stručnjaci okupljeni na 5. međunarodnoj konferenciji 'Energetska budućnost Hrvatske' održanoj u utorak u organizaciji tjednika Lider
Ivica Jakić, konzultant i vlasnik tvrtke Ijex, istaknuo je da trenutno sve vodeće europske energetske kompanije izdvajaju svoju konvencionalnu proizvodnju energije u posebne tvrtke, kao što to čine banke osnivajući tzv. loše banke. Istodobno se okreću obnovljivim izvorima energije, i to sve više u regiji jugoistočne Europe, što je prilika za Hrvatsku.
Jakić je kao hrvatsku prednost naveo činjenicu da u razvoju energetskog sustava za razvijenom Europom kaskamo 20-ak godina, tijekom kojih nismo značajnije razvili 'prljavu' proizvodnju. Sada imamo šansu i velik potencijal brzo razviti taj sektor kroz korištenje suvremene tehnologije, odnosno ulaganja u svojevrsni miks hidroelektrana, elektrana na plin i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz maksimalno korištenje geografskog položaja koji nam pruža velike mogućnosti interkonekcije.
Osvrnuo se i na projekt izgradnje LNG terminala, kazavši da se danas takav projekt ne bi isplatio niti jednoj tvrtki zasebno te da stoga u planiranju projekta treba uzeti u obzir da se radi o projektu koji nije namijenjen samo hrvatskom tržištu, već i ostatku Europe pa u njegovu realizaciju treba zajednički ući više regionalnih kompanija.
Europa je veliki uvoznik energije i o tome ovisi i europski gospodarski rast te je stoga hrvatski LNG terminal, po riječima zamjenika ministra gospodarstva Lea Preleca, trenutno jedan od važnijih energetskih projekata u Europi, što su prepoznali i podržali ga i hrvatska Vlada i Europska komisija.
No, za sigurnost i stabilnost hrvatskog tržišta, podjednako su važni i prošlog tjedna potpisani ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na području Slavonije, koji bi u konačnici trebali rezultirati višim udjelom domaće proizvodnje u potrošnji plina, istaknuo je Prelec.
Pritom je najavio planirane izmjene Zakona o tržištu plina, naglasivši kako će ovo biti zadnja godina u kojoj će Vlada određivati cijenu plina u javnoj usluzi.
U Hrvatskoj trenutno 16 bilančnih grupa kroz 56 tvrtki opskrbljuje kupce plinom, a zakonskim će se izmjenama veleprodajno tržište plinom posve otvoriti, a plin za javnu uslugu nabavljat će se putem javnih natječaja, najavio je Prelec.
No, i on ističe da je veći zaokret prema obnovljivim izvorima energije i alternativnim gorivima nužan, iako Hrvatska već sada spada među zemlje s višom proizvodnjom energije iz alternativnih izvora.
'U odnosu na postojeće stanje, potreban je značajan odmak, ako ne i potpuni zaokret, jer postojeća energetska strategija iz 2009. godine ne korespondira ni sa suvremenom realnošću u svom kvantifikacijskom dijelu niti s novom energetskom i klimatskom politikom Europske unije u svom kvalitativnom dijelu', rekao je Prelec.
