Hrvatski građani koji imaju stambene kredite vezane uz euribor ne trebaju očekivati da će slične obavijesti uskoro stići i na njihove adrese. Hrvatske su banke, naime, u odgovoru na sve glasnije optužbe iz redova Vlade i sindikata da su pohlepne već nekoliko puta odgovorile da njihovo podizanje kamata nije toliko vezano uz euribor, koliko uz rizik zemlje

Srbija se, međutim, ne može pohvaliti manjim rizikom od hrvatskog, pa se postavlja pitanje zašto se i hrvatske banke ne povedu za primjerom susjeda. Hrvatska udruga banaka odgovara kako se dva bankovna sustava nikako ne mogu uspoređivati te da se hrvatske banke stoga ne mogu povesti za onima u Srbiji.

'Promjena kamatnih stopa o kojoj izvještavaju srpski mediji nikako se ne može uspoređivati sa situacijom u Hrvatskoj zbog čak četiri razloga', kažu u HUB-u. Prvi se razlog odnosi ne neto kamatne marže, odnosno na prosječnu razliku između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, koje u Srbiji iznose 6 postotnih bodova, što je više nego dva puta veća stopa nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je marža više nalik maržama u razvijenim zemljama EU i kreće se ispod tri postotna boda (prema Biltenu o bankama iz prosinca 2008. iznosi 2,6 posto).

To znači da bankari u Srbiji imaju više nego dva puta duži 'amortizer' između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa nego u Hrvatskoj, a to pak znači da građani Srbije u relativnom iznosu plaćaju bankarske usluge više nego dva puta skuplje nego građani u Hrvatskoj. Tako će biti i nakon najavljenog smanjenja kamatnih stopa', navode u HUB-u. U HUB-u kažu i da je bankovni sustav u Srbiji na daleko nižem stupnju razvoja od hrvatskog, što znači da se ta dva bankovna sustava ni po čemu ne mogu uspoređivati.

'Kada su se banke u Srbiji našle pod snažnim političkim i medijskim pritiskom, bankari su malo popustili na kamatama jer kalkuliraju s time da će im se popuštanje isplatiti. Oni u sljedećem kreditnom ciklusu, zbog nerazvijenoga tržišta, mogu očekivati rast kredita 20, 30 pa i više posto, što će im donijeti kompenzaciju u obliku brzog rasta dobiti. To se u Hrvatskoj ne može očekivati jer je bankovni sustav već prošao tu razvojnu fazu', objašnjavaju u HUB-u. Treći razlog koji navode u HUB-u odnosi se na devalvaciju srpske valute

Kažu da smanjenje rate tipičnog kredita o kojem je riječ manje od 20 eura, odnosno manje od 10 posto, ne znači ništa u svjetlu činjenice da je srpski dinar od rujna prošle godine pao prema euru oko 20 posto. 'To znači da su rate u srpskoj valuti, u kojoj građani zarađuju plaće, zapravo bitno povećane, što se kozmetičkom promjenom kamatnih stopa ne može ni približno nadoknaditi', navode u HUB-u.

Za razliku od tamošnje situacije, kažu, u Hrvatskoj je kroz očuvanje stabilnog tečaja spriječen realan rast tereta otplate dugova. Četvrti je razlog to što se u Srbiji govori o korekciji kamata na kredite čiji su ugovori eksplicite vezani uz referentne kamatne stope u Europi.

Ne postoje podaci o tome koliko je tih kredita, no u mjeri u kojoj takvi kreditni ugovori postoje u Hrvatskoj i ovdje dolazi do korekcija kamata sukladno kretanju euribora. U Hrvatskoj ne možemo očekivati snižavanje kamatnih stopa zbog nekoliko razloga: rasta cijena domaćih depozita, nedostatka dostupnih novih izvora po euriboru te znatnog povećanja troškova kreditnih rizika.

Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije, pokrenuo je borbu protiv samovolje banaka u Srbiji i njihovih pokušaja da retroaktivnim povećanjem marži i kamata preko leđa građana povećaju dobit. Čak je građanima preporučio da tuže banke i najavio da će im NBS biti na raspolaganju zatreba li im pomoć u istjerivanju pravde. Najavio je da će na sastanku Upravnog odbora Udruženja banaka Srbije u petak iznijeti stav da se marže na zajmove ne mogu mijenjati retroaktivno, pogotovo ne zbog toga što se neko poziva na 'efekte svjetske ekonomske krize' ili opće uvjete poslovanja.

Generalni tajnik Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić najavio je da će banke razmotriti mogućnost smanjenja marži koje su retroaktivno povećane, ali je istaknuo da to udruženje nema utjecaj na poslovnu politiku banaka.

Kad je riječ o hrvatskoj regulativi, iz Hrvatske narodne banke poručuju da je visina kamatnih stopa limitirana novim Zakonom o obveznim odnosima (ZOO) koje su primjenjuje od početka 2008. godine. Retroaktivna promjena kamatnih stopa zabranjena je Zakonom o kreditnim institucijama. Člankom 26. ZOO-a propisano je da stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac (dakle, i u kreditnim odnosima između banaka i građana) ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa.

Vezano uz mogućnost promjene varijabilnih kamatnih stopa u Hrvatskoj, Zakon o kreditnim institucijama propisuje da je kreditna institucija prilikom promjene ugovorene promjenjive kamatne stope dužna potrošača obavijestiti najmanje 15 dana prije nego što počne primjenjivati izmijenjenu kamatnu stopu. Zakon propisuje i druge obveze banaka u postupanju prema njihovim klijentima i informiranju o svim bitnim elementima usluga koje im pružaju.

Zakon propisuje da se stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, i to kad je riječ o ugovorima između pravnih osoba za osam, a u ostalim odnosima - što znači i u kreditnim odnosima između banaka i građana - za pet postotnih bodova. 'S obzirom na to da je eskontna stopa HNB-a 9 posto, to znači da - bez obzira na to je li riječ o fiksnoj ili varijabilnoj kamatnoj stopi - najviše dopuštene kamatne stope koje se sada ugovaraju ili mijenjaju za građane kao fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ne mogu biti veće od 14 posto', kazali su novinaru Business.hr-a u HNB-u.