Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo dva posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je rast iznosio 2,8 posto, pokazali su sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda.

Najviše je porastao nizozemski BDP, za 2,6 posto. Slijedi Rumunjska s rastom aktivnosti za 2,1 posto.

Samo četiri zemlje zabilježile su pad BDP-a u odnosu na prva tri mjeseca, a najveći je bio u Poljskoj, gdje je gospodarska aktivnost smanjena 2,1 posto.

Slijede baltičke zemlje s padom BDP-a za 1,3 posto u Estoniji, za jedan posto u Latviji, i za 0,5 posto u Litvi.

Na razini EU-a gospodarska aktivnost u drugom je kvartalu prema blago podignutoj procjeni Eurostata porasla za 0,7 posto, gotovo nepromijenjenom dinamikom u usporedbi s rastom u prva tri mjeseca.

Gotovo isti tempo rasta u odnosu na početak godine bilježila je i eurozona, za 0,8 posto, također nešto viši no što je europski statistički ured izračunao sredinom kolovoza.

Posustajanje

Unatoč blago podignutim stopama rasta i na godišnjim razinama za oba područja, najnovije izvješće Eurostata pokazuje posustajanje aktivnosti i na godišnjoj razini.

U usporedbi s drugim kvartalom prošle godine, BDP EU-a porastao je 4,2 posto, a eurozone za 4,1 posto, po stopama za 1,3 postotna boda nižima nego u prvom kvartalu.

U Hrvatskoj je gospodarstvo u drugom kvartalu poraslo za 7,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U prvom kvartalu rast je iznosio 6,8 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Sve zemlje članice bilježile su rast gospodarstva na godišnjoj razini, a najveći je bio u Irskoj, koja je ujedno jedina imala dvoznamenkastu stopu rasta, od 10,8 posto.

Skromniji rast zaposlenosti

Zapošljavanje je u razdoblju od travnja do lipnja na kvartalnoj razini posustalo i u EU i u eurozoni, bilježeći rast od 0,4 posto, pokazuju najnovije blago podignute ranije Eurostatove procjene.

U prvom tromjesečju broj zaposlenih porastao je 0,5 posto u EU i 0,7 posto u eurozoni.

Najveći rast broja zaposlenih imala je Litva, od 3,1 posto, a slijede Češka i Irska, s povećanjem od po 1,6 posto.

U pet zemalja, uključujući Hrvatsku, zaposlenost je na kvartalnoj razini smanjena.

U Hrvatskoj je u drugom tromjesečju broj zaposlenih pao za 0,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je porastao za 0,7 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Manje zaposlenih nego u prvom tromesečju bilježile su i Španjolska, za 1,1 posto, te Rumunjska, Estonija i Portugal, s padom njihova broja u rasponu od 0,5 do 0,7 posto.

Nove, podignute Eurostatove procjene pokazale su i skromniji rast zaposlenosti na godišnjoj razini.

U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje broj zaposlenih porastao je u EU za 2,4 posto, nakon 2,9-postotnog povećanja na početku godine. U eurozoni uvećan je za 2,7 posto, u usporedbi s 3,1-postotnim rastom u prvom kvartalu.

U Hrvatskoj je broj zaposlenih uvećan za 2,0 posto u odnosu na drugi lanjski kvartal. U prva tri mjeseca porastao je na godišnjoj razini 3,7 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Daleko najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini zabilježila je Irska, od 8,8 posto.

Manje zaposlenih nego u drugom prošlogodišnjem tromjesečju imala je samo Rumunjska, za 0,6 posto.

Temeljem sezonski prilagođenih podataka, u Eurostatu procjenjuju da je u drugom kvartalu 2022. u EU bilo 213,4 milijuna zaposlenih, od čega 164,1 milijun u eurozoni.