Stručnjaci upozoravaju da Rusija snosi posljedice činjenice što nema diverzificiranu ekonomiju i što se isključivo orijentirala na prodaju energenata.

Vrijednost dionica na ruskim burzama u posljednja je tri mjeseca pala za čak 70 posto. Vrijednost nacionalne valute pala je na najnižu razinu u posljednje tri godine. Ruska središnja banka je potrošila oko 125 milijardi dolara (oko četvrtinu deviznih rezervi zemlje) na umjetno jačanje rublje te sanaciju banaka. Troši se novac zarađen izvozom nafte i prirodnog plina. Oko polovica državnog proračuna ovisi upravo o energentima.

Dobar dio poreznog prihoda dolazi od firmi koje se bave eksploatacijom, preradom i izvozom nafte i plina. Pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu (od 147 dolara za barel na ispod 40 dolara) doveo je zato Rusiju do proračunskog deficita. On pak ugrožava egzistenciju više od polovice zaposlenih Rusa koji rade u državnoj službi ili u firmama kojima je vlasnik država.

Niska cijena nafte dovela je do toga da su danas u Rusiji gradilišta mahom napuštena, restorani i trgovine često prazne. Premijer Vladimir Putin upozorio je građane da se Rusija možda nalazi pred ekonomskim problemima, no naglasio je da postoji izvrsna šansa da ih na bezbolan način riješi. Premijer je rekao da će zemlja razmjerno lako prebroditi krizu zbog toga što ima ogromne rezerve zlata. Bez obzira na to, rekao je da ga brine sve sve veća nezaposlenost.

Ruski ekonomisti upozoravaju da će i nacionalne zlatne i devizne rezerve biti opasno nagrižene, ako kriza potraje duže od 6 mjeseci, a cijena nafte ostane niska.