Tako je prvi put od sredine 2014. godine udio tzv. loših kredita u ukupnim kreditima pao ispod 17 posto. Naime, na kraju lipnja 2014. njihov je udio iznosio 16,59 posto, da bi potom neprestance bio iznad 17 posto, a najviši krajem lipnja 2015. kada je iznosio 17,34 posto.

Statistika središnje banke o kvaliteti kredita po sektorima i po valutama pokazuje i da su se tijekom prošle godine nastavili smanjivati krediti stanovništvu i poduzećima.

Kod stanovništva je zamjetno i da je, nakon porasta tijekom prvog tromjesečja prošle godine potaknutog snažnom aprecijacijom švicarskog franka u siječnju 2015. godine, u nastavku godine nastavljen višegodišnji proces razduživanja, a taj je proces ubrzan i konverzijom kredita u švicarskim francima.

Po podacima HNB-a, ukupan iznos kredita krajem 2015. iznosio je 275,4 milijarde kuna, što je nominalno 1,6 posto manje nego krajem 2014. godine, a 1,4 posto manje nego krajem rujna prošle godine.

Krajem prošle godine ukupan iznos kredita stanovništvu iznosio je 120,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini nominalno smanjenje za 1,6 posto, a na tromjesečnoj za 1,3 posto.

I dalje veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća

Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita krajem prošle godine iznosio 12,15 posto, dok i nadalje znatno veće probleme sa servisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita 29,93 posto.

Krajem prosinca 2015. kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 30,2 milijarde kuna od ukupno nešto manje od 101 milijarde kuna kredita danih tom sektoru.

Od ukupno 120,4 milijarde kredita odobrenih stanovništvu u skupinu loših kredita klasificiran je iznos od 14,6 milijardi kuna.
Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, krajem 2015. ti su krediti ukupno iznosili nešto manje od 55 milijardi kuna, a upitna je bila naplata 9,73 posto tog iznosa ili 5,4 milijarde kuna.

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 39,8 milijardi kuna, a krajem prosinca prošle godine kod tih je kredita udio loših bio 9,22 posto, što je iznos od 3,6 milijardi kuna.

Visoka rizičnost naplate kredita od građana je kod hipotekarnih kredita i iznosi 33,48 posto, a najveći udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita kod stanovništva je kod ostalih kredita gdje iznosi 34,30 posto.

Kod prekoračenja po transakcijskim računima udio loših kredita je 12,20 posto, udio loših autokredita kod građana je 7,22 posto, a 3,76 posto kod kredita po kreditnim karticama.

Kod kredita u 'švicarcima' udio loših kredita 21,6 posto

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama pokazuju iznadprosječnu rizičnost naplate kredita vezanih uz švicarski franak kod kojih je udio loših kredita 21,62 posto. Naime, od ukupno 19,98 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je iznos od 4,3 milijarde kuna.

Utjecaj konverzije kredita vezanih uz švicarski franak vidljiv je, pak, u padu ukupnih kredita u toj valuti – u odnosu na kraj rujna prošle godine ukupni je iznos kredita vezanih uz franak smanjen za 3,6 milijardi kuna ili nominalno za 15,4 posto.

Izuzetno visoka je rizičnost kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća, čak 72,65 posto. Trgovačka društva imala su krajem prošle godine 1,2 milijarde kuna kredita vezanih uz franak, a rizična je naplata 874,9 milijuna kuna.

Građani, pak, imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz 'švicarac', ukupno 18,5 milijardi kuna, a od toga je 18,21 posto ili 3,4 milijarde kuna u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.

Iznadprosječan je i udio loših kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule kod kojih je udio loših kredita 17,56 posto, odnosno od ukupno 79,5 milijardi kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od gotovo 14 milijardi kuna.

Najviše je kredita krajem prošle godine bilo vezano uz euro, ukupno 172,89 milijardi kuna, od čega je upitna naplata 26,4 milijarde kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz euro udio od 15,27 posto.