Ranije objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB), naime, pokazuju da je udio djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem prošle godine iznosio 16,95 posto, odnosno da je od ukupno 279,9 milijardi kuna kredita u toj kategoriji kredita u vrijednosti 47,4 milijarde kuna.

U odnosu na prethodno tromjesječje udio loših u ukupnom kreditima je u četvrtom tromjesečju blago smanjen, za 0,29 postotnih bodova, budući je krajem rujna prošle godine iznosio 17,24 posto, no na godišnjoj je razini, u odnosu na kraj 2013., porastao je 1,25 postotnih bodova.

Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita 12 posto, kao i da znatno veće probleme sa servisiranjem kredita i dalje imaju poduzeća, kod kojih je udio loših kredita u ukupnim kreditima 30,51 posto

Iz HUB-a tome dodaju i da najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita, no u zadnje vrijeme im se približavaju krediti vezani uz švicarski franak. Kod stambenih kredita, pak, problem naplate javlja se u više nego dvostruko većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura.

Udio djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih kunskih kredita , naime, krajem 2014. godine iznosio je 18,89 posto. Loših kredita s valutnom klauzulom u eurima bilo je istodobno 15,72 posto, a onih vezanih uz franak 18,35 posto.

Pritom je kod franka najviši udio loših kredita u segmentu stambenog kreditiranja i iznosi 13,04 posto, naspram 5,57 posto loših stambenih kredita u eurima.

Ipak, podsjećaju iz HUB-a, od 2013. godine pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama počela je intenzivnije rasti zbog postroženih regulatornih zahtjeva HNB-a.

Tako je ukupna stopa pokrića u četvrtom kvartalu 2014. prešla 50 posto, zahvaljujući rastu pokrića korporativnog portfelja loših kredita, koje se također približilo pragu od 50 posto.

U međunarodnoj usporedbi, Hrvatska je, s obzirom na dubinu i trajanje krize, odnosno sličnost ekonomskih problema, po omjeru loših u ukupnim kreditima logično pozicionirana uz Italiju, BiH, Mađarsku, Sloveniju i Makedoniju, kod kojih se omjer loših kredita u ukupnima također kreće iznad 15 posto, navode iz HUB-a.

Među zemljama regije najniže stope, pokazuju podaci iz HUB-ove publikacije, imaju Austrija, Poljska i Slovačka (do 5 posto), a najviše su stope u Grčkoj (oko 33 posto) te Albaniji i Srbiji (oko 23 posto).

Po pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama Hrvatska se, pak, nalazi približno u sredini ljestvice, uz Irsku, Grčku, Češku i Crnu Goru, no iz HUB-a naglašavaju kako države ipak koriste različita pravila klasifikacije plasmana i formiranja rezervacija.