Udruga Franak se time osvrnula na jučerašnji tekst na portalu Index.hr pod naslovom 'Vlada se dogovorila s bankama za švicarac, nagodba je teška 2,5 mlrd. kuna i tajna je'.

Iz udruge su ustvrdili da Vlada ničim ne obrazlaže tvrdnju da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji u odnosu na javni interes, a što je potrebno utvrditi testom razmjernosti, za koji se ne zna je li proveden.

'Naime, nije dovoljna samo proizvoljna odluka ministra ili premijera da neki dokument dobije oznaku 'Povjerljivo!', već je prije klasificiranja potrebno provesti postupak ocjene razmjernosti u odnosu na interes javnosti. Zašto Vlada RH nije javnosti dostavila obrazloženje iz testa razmjernosti kako bi svima bila razvidna opravdanost oznake „Povjerljivo!“? U protivnom i dalje smatramo da je interes hrvatskih građana znati pojedinosti sporazuma s bankama na temelju kojega su se OTP, RBA, PBZ, ZABA, Erste i Sberbank povukle iz arbitražnog postupka u Washingtonu', napisali su iz Udruge Franak.

Ustvrdili su i da postoji dvojba je li taj sporazum bio povod da Vlada prilikom davanja Sudu EU-a mišljenja po hrvatskom predmetu C-567/20 u istome iznese potpuno neutemeljene i sporne stavove protivne hrvatskom i europskom pravu i nažalost u korist bankama, dok je Europska komisija dala mišljenje da hrvatski potrošači, jednako kao mađarski i poljski, imaju pravo na punu restituciju, čak i kada bi to zakonom bilo zabranjeno.

Međutim, hrvatski zakon nije branio restituciju, dapače njime je bila propisana zabrana uvjetovanja konverzije bilo kakvim odricanjima potrošača od njihovih prava, napisali su iz Franka.

Zašto je Vlada Sudu EU uputila očitovanje protiv potrošača, a u korist bankama, unatoč svim relevantnim i obvezujućim presudama EU suda? Ima li to veze sa sporazumom s bankama? Ima li politika Vlade veze s odlukom šestoro sudaca VSRH da potrošači nakon konverzije ne bi imali više nikakva prava?, upitali su iz Udruge Franak.

Pozvali su Vladu da hitno i neodložno objavi javnosti tekst sporazuma s bankama na temelju kojega su se banke odrekle arbitraže u Washingtonu.

'Tako neka otkloni sumnje da je taj sporazum bio povod nečasnoj i nemoralnoj ulozi Vlade RH u postupku na Sudu EU po predmetu C-567/20, u kojemu je Vlada RH neutemeljeno stala na stranu banaka, a protiv prava 55.000 hrvatskih potrošača s konvertiranim kreditima', apelirali su iz Udruge.

Inače, jučer se oglasilo i Ministarstvo financija, istaknuvši da postignuti dogovor između države i banaka o obustavi arbitražnih postupaka s danom 30. lipnja 2021. 'ne dira odnos kreditnih institucija i građana' te ne sadrži financijske obveze za proračun niti hrvatske građane.

Vlada RH i OTP Bank Plc, Erste Group Bank AG, Raiffeisen Bank International AG i Raiffeisenbank Austria d.d., UniCredit Bank Austria AG i Zagrebačka Banka d.d., Intesa Sanpaolo Holding Internacional Luxembourg i Privredna banka Zagreb d.d. te SberbankEurope AG i Sberbank d.d. Zagreb su još 5. srpnja 2021. obavijestile javnost kako su s danom 30. lipnja 2021. obustavljena četiri arbitražna postupka koje su OTP Bank Plc, Erste Group Bank AG, Raiffeisen Bank International AG i Raiffeisenbank Austria d.d., UniCredit Bank Austria AG i Zagrebačka Banka d.d. vodili protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) te da su se s istim datumom, Intesa Sanpaolo Holding Internacional Luxembourg i Privredna banka Zagreb d.d. te SberbankEurope AG i Sberbank d.d. Zagreb, koje su bile najavile mogućnost pokretanja takvih postupaka, konačno odrekle takve mogućnosti. Navedeno se odnosilo i na postupak koji su Raiffeisenbank International AG i Raiffeisenbank Austria d.d. vodile na Trgovačkom sudu u Zagrebu, podsjetili su iz Ministarstva financija.