HUB-ov analitičar Željko Ivanković tvrdi da je riječ o svojevrsnom ruletu za dužnike, dok član Udruge Franak Goran Aleksić pozdravlja rješenje Ministarstva financija smatrajući da je ono relativno pravedno i komentira kako je HNB opet stao na stranu banaka.

Predložene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju koštat će banke više od 700 milijuna kuna, što će negativno utjecati na potencijal bankarskog sustava da odobrava nove kredite, a predstavljeni Linićev model nije dobar ni za dužnike, jer ih diskriminira, pa će nekima kamata pasti na samo jedan posto, dok će drugima ostati pet, priopćili su jučer iz HNB-a.

'HNB je od ranije svrstan na stranu banaka. To se vidi i po tome što suprotno Zakonu o obveznim odnosima, na svojim web stranicama ima tumačenje prema kojemu je samovoljna promjena kamatnih stopa od strane banaka dozvoljena. Novim priopćenjem sada su prešli svaku granicu!' komentirao je Goran Aleksić iz Udruge Franak HNB-ovu reakciju.

Na pitanje hoće li ministar Linić popustiti zahtjevima bankara, ovako odgovara: 'Pitanje je koliko je spreman ostati dosljedan sebi. I Linić i ljudi u Ministarstvu financija shvatili su da banke krše zakon i da potrošače treba zaštititi.'

U Udruzi Franak izračunali su da će, prihvate li izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, kamate dužnicima u švicarcima iznositi 'između 1,5 posto i 4 posto, u prosjeku tri posto'. Za prigovor bankara o nepravičnom tretiranju dužnika, Aleksić kaže da je Linićev model 'relativno pravedan'.

'Dužnici koji su ranije dizali kredite, za isti isplaćeni iznos kuna zaduženi su za manji iznos franaka, pa će oni sada imati manji pad kamata nego dužnici koji su kasnije dizali kredite. To je relativno pravedno, a apsolutnu pravednost nemoguće je postići. Važno je da se isti kriterij primjenjuje na sve dužnike u jednoj valuti', komentirao je.

Željko Ivanković, direktor za analize, istraživanja i komunikacije u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB), koja je jučer objavila čak osam razloga da se prijedlog zakonskih izmjena odbaci, tvrdi da je ovaj model 'pravedan' poput igranja ruleta.

'Rješenje Ministarstva financija, osim što je upitne ustavnosti, predstavlja rulet za dužnike, neujednačeno je i diskriminira, jer bi – prema analizi HNB-a - nekima kamata mogla pasti na oko 1 posto, a drugima biti i iznad 5 posto. Libor ne može biti referentna stopa za rješavanje problema, jer je bilo perioda u kojima je libor rastao, a kamata, zbog konkurencije među bankama na našem tržištu, padala. Na taj problem ukazuje HNB. S ovim Linićevim rješenjem nitko od dužnika još ne zna koliko bi na kraju iznosila kamata', komentirao je Ivanković tportalu.

Na pitanje kako bi HUB riješio problem dužnicima u francima, Ivanković kaže: 'Treba naći racionalno rješenje za probleme dužnika u francima. Svojedobno je iz bankovnih krugova išla ideja da se kamate na valutu koja je aprecirala 20 posto uprosječe i umanje za 20 posto. Najvažnije je da je to rješenje izračunljivo i ne izaziva neizvjesnost, nije diskriminatorno.' Upozorava da ono otvara mogućnost niza sudskih sporova.

A HUB-ovo rješenje ovako su komentirali u Udruzi Franak: 'Njihov prijedlog nije u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima niti je pravičan, on se temelji na zadržavanju ekstra profita, a ne na samaritanskoj čovjekoljubivosti.'