Pad kamatnih stopa na simboličnu razinu i porast inflacije učinili su štednju u bankama potpuno neisplativom. U potrazi za unosnijim oblicima ulaganja sve više građana okreće se investicijskim fondovima, o čemu svjedoči kontinuiran rast njihove imovine
'U Hrvatskoj gotovo 224 tisuće građana ulaže u fondove, što je porast od 21 posto u proteklih pet godina, a njihovo prosječno ulaganje iznosi 50,6 tisuća kuna', naglašeno je u četvrtak na dodjeli godišnjih nagrada Top of the Funds u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
U konkurenciji 96 otvorenih investicijskih fondova kao najbolji eurski niskorizični otvoreni fond u 2018. proglašen je ZB plus. Najbolji kunski niskorizični fond je Auctor Plus, a najbolji obveznički je Erste Adriatic Bond.
vezane vijesti
Nagradu za najbolji mješoviti fond dobio je Allianz Portfolio, dok je kao najbolji dionički fond nagrađen PBZ Equity. Nagrada za najbolji posebni otvoreni investicijski fond otišla je fondu PBZ Conservative 10.
U eri niskih kamatnih stopa investicijski fondovi nude mogućnost viših zarada, ali u većini slučajeva podrazumijevaju i veći stupanj rizika, što znači da u nepovoljnim okolnostima mogu donijeti gubitak.
Uvjerili su se u to ulagači u dioničke i mješovite fondove prošle godine, kada su gotovo svi fondovi iz ove dvije kategorije zabilježili gubitke. Minusi dioničkih fondova varirali su u rasponu od -0,32 posto (Allianz Equity) do -21,52 posto (Platinum Blue Chip), a mješovitih u rasponu od -0,79 posto (HPB Bond Plus) do -9,88 posto (OTP uravnoteženi).
Ove godine situacija je puno povoljnija. U prvom tromjesečju na svjetskim tržištima kapitala prevladavali su pozitivni trendovi, a solidan oporavak bilježi i Zagrebačka burza.
U takvim okolnostima svi dionički fondovi nose pozitivan predznak. Prema podacima tečajnice HR Portfolio, trenutno najviše prinose bilježe fondovi KD BRIC (19,3 posto) i ZB BRIC (17,2 posto), koji pretežno ulažu u dionice izdavatelja iz zemalja regije BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina). Još devet dioničkih fondova poraslo je više od 10 posto. Među većim dioničkim fondovima (s kapitalom iznad 100 milijuna kuna) najuspješniji je ZB euroactiv s prinosom od 14,2 posto.
Nešto slabije rezultate izražene u jednoznamenkastim stopama rasta bilježe dionički fondovi usmjereni na Hrvatsku i regiju.
I svi mješoviti fondovi, koji ulažu u vlasničke i dužničke financijske instrumente s ciljem uravnoteženja rizika, u dosadašnjem dijelu godine ostvarili su pozitivne rezultate. S prinosom od 9,4 posto trenutno prednjači fond InterCapital Balanced, koji pretežno ulaže u hrvatske i njemačke državne obveznice te dionice američkih kompanija. Natprosječni rast vrijednosti udjela bilježe i fondovi PBZ Global (+8,4 posto) te You Invest Active (+7,1 posto).
S druge strane, najniži prinos (2,1 posto) u ovoj godini bilježi fond ZB Global 20, koji pretežni dio imovine ulaže u obveznice, a manji u dionice.
Odlične rezultate u dosadašnjem dijelu godine ostvarili su i obveznički fondovi s još nižim stupnjem rizika, čiji se prinosi kreću u rasponu od 0,6 do 3,9 posto. U ovom segmentu prednjači Alfa Emerging Fond te ulaže u državne obveznice zemalja u razvoju. Na drugoj strani je fond PBZ Short Term, usmjeren na hrvatsko tržište državnih vrijednosnih papira.
Najniže prinose bilježe fondovi koji plasiraju kapital u kratkoročne instrumente tržišta novca (trezorske zapise, kratkoročne depozite i sl.), među kojima se nalazi i nekoliko gubitaša.
Prinosi u segmentu najmanje rizičnih fondova od početka godine vrte se oko nule zbog povijesno niskih kamatnih stopa na kratkoročne plasmane. Nešto bolji rezultat (+0,62 posto) ostvarili su fondovi PBZ D START i Raiffeisen Flexi kuna, a najveći minus (-0,10 posto) bilježi OTP e-start.
