Hrvatska elektroprivreda (HEP) ima značajne planove s obnovom i daljim korištenjem termoelektrane u Plominu. Umjesto izgradnje trećeg bloka elektrane na ugljen, takozvanog Plomina C koji je na čekanju i zbog protivljenja Europske komisije, razmišlja se o obnovi najstarijeg dijela pogona, Plomina 1 koji je nedavno stradao u požaru
Zanimljivo je da će o rekonstrukciji i poslovanju TE Plomin brinuti bivši predsjednik HDZ-a Istre Marino Roce, koji je na mjesto predsjednika imenovan početkom srpnja, piše Glas Istre.
Javnost je upoznata s podatkom da je još 1. siječnja 2018. TE Plomin I trebala prestati s radom, ali HEP je u veljači 2019. godine ishodovao dozvolu Ministarstva okoliša i energetike za nastavak rada. U HEP-u ističu da su dobili Rješenje o okolišnoj dozvoli kojim su propisani uvjeti zaštite okoliša koje mora zadovoljiti modernizirana elektrana TE Plomin 1.
- Ishođenjem rješenja stekli su se uvjeti da možemo razmotriti opciju ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju TE Plomin 1. Odluka će ovisiti o rezultatima analize isplativosti te potvrde uklapanja u strategije energetskog i niskougljičnog razvoja RH, objašnjavaju u Hrvatskog elektroprivredi te navode da bi obnova omogućila proizvodnju električne energije po visokim ekološkim standardima.
vezane vijesti
- Rekonstruirani bi blok trebao, u skladu sa zaključcima Europske komisije o najboljim raspoloživim tehnikama za velike uređaje za loženje, zadovoljiti znatno strože granične vrijednosti emisija u odnosu na GVE koje su vrijedile do 31. prosinca 2017. U tu svrhu izgradilo bi se postrojenje za smanjenje emisija oksida dušika (DeNOx), kao i postrojenje za odsumporavanje dimnih plinova. Rekonstrukcijom se predviđa i nadogradnja elektrofiltera za smanjenje emisije čestica PM2,5, naglašavaju u HEP-u.
Novi sustavi zaštite okoliša ugrađeni su u protekle dvije godine i u drugi Plomina, TE Plomin II koja je bila na remontu.
- U sklopu remonta drugog bloka elektrane, 2017. i 2018. godine obavljeni su do sada najopsežniji zahvati na modernizaciji postrojenja i uvođenju novih sustava zaštite okoliša u povijesti elektrane, od njenog puštanja u rad 2000. godine. Prije svega, riječ je o velikoj investiciji u DeNOx postrojenje kojom su u elektranu ugrađene trenutno najbolje raspoložive tehnike na polju zaštite okoliša, a koje su dovele do smanjenja emisija dušikovih oksida u skladu s najnovijim europskim propisima o ograničenju emisija u zrak, potvrđuju u HEP-u.
Što će pak biti s dugo najavljivanim projektom vrijednim 700 milijuna eura, blokom C TE Plomina za kojeg je već bio izabran i partner, japanska tvrtka Marubeni, još nije do kraja poznato. Ali, posve je jasno da HEP u nadogradnji Plomina I vidi zamjenu za (ne)mogući blok C.
- Prepreke za realizaciju projekta TE Plomin C prema modelu suradnje sa strateškim partnerom, koje su istaknula tijela Europske komisije, te dodatne tržišne analize i projekcije ukazale su na potrebu da se paralelno sagledavaju i razvijaju alternativna rješenja za plominsku lokaciju. Opcija koja se trenutno razmatra je spomenuta rekonstrukcija i modernizacija postrojenja TE Plomin 1. Nastavak rada TE Plomin 1 smanjio bi potrebu za uvozom električne energije i dao doprinos povećanju samodostatnosti Hrvatske u proizvodnji električne energije. Modernizirani prvi blok bio bi stabilan i pouzdan izvor bazne električne energije u hrvatskom sustavu što je preduvjet za razvoj i povećanje kapaciteta obnovljivih izvora, kažu u HEP-u.
U Hrvatskoj elektroprivredi objašnjavaju kako zamisao o proizvodnji električne energije na plin, što predlaže dio lokalne politike zbog blizine LNG terminala na Krku, nije izvediva zbog tehničkih razloga.
