FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u studenome u prosjeku 135,7 bodova i bio je manji za 0,2 boda nego u listopadu.

Cijene su također gotovo izjednačene s razinom u studenome 2021. godine.

Najviše su u studenome pojeftinile žitarice, za 1,3 posto u odnosu na listopad, a u stopu ih prate mlijeko i mliječni proizvodi, sa cijenama nižim za 1,2 posto.

Pšenica i kukuruz pojeftinili su za 2,8 odnosno 1,7 posto u odnosu na listopad, dijelom zahvaljujući produljenju sporazuma o izvozu iz crnomorske regije.

Uteg cijenama mlijeka i mliječnih proizvoda bila je slabija potražnja za maslacem, obranim i punomasnim mlijekom u prahu.

Pojeftinilo je i meso, za 0,9 posto.

Uljarice su pak poskupjele 2,3 posto, prekinuvši sedmomjesečno razdoblje pada cijena pod utjecajem viših cijena palminog i sojinog ulja.

Najviše je u studenome poskupio šećer, za 5,2 posto u odnosu na listopad, zbog vala kupnji i tijesne opskrbe povezane se kašnjenjem žetve u ključnim proizvođačima i smanjenim izvoznim kvotama u Indiji.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica, FAO je smanjio prognozu ovogodišnje proizvodnje žitarica, na 2,756 milijardi tona. U studenome prognozirao je da će dosegnuti 2,764 milijarde tona.

To bi značilo da bi se proizvodnja u ovoj godini smanjila za dva posto i kliznula na najnižu razinu u tri godine, ističe FAO.

Prognoza je snižena zbog slabijih izgleda za urod kukuruza u Ukrajini, budući da je rat snažno podigao troškove u razdoblju nakon žetve.

Procjena globalnih zaliha žitarica na kraju tekuće poljoprivredne sezone, koja završava u ljeto iduće godine, gotovo je nepromijenjena u odnosu na onu iz studenoga i predviđa 839 milijuna tona žitarica. To bi značilo da bi bile za 2,2 posto niže nego na kraju sezone 2021/2022.