Nakon katastrofe u nuklearnoj elektrani Fukushima u Japanu tempo razvoja nuklearne energije u čitavom svijetu značajno se usporio. I zemlje Europske unije okrenule su se obnovljivim izvorima, ali još uvijek značajan dio proizvedene energije dolazi iz nuklearki
Nuklearna energija je niskougljična alternativa fosilnim gorivima i važna komponenta u energetskim izvorima polovice (14 od 28) država članica Europske unije, što čini oko četvrtine proizvedene električne energije u EU.
Međutim zbog posljedica nesreće u Černobilu 1986. i katastrofe u Fukushimi 2011. nuklearna energija krajnje je sporna. Odlukom Njemačke o njenom postupnom ukidanju, kao i privremenim zatvaranjem dvaju belgijskih reaktora nakon otkrića pukotina u njihovim spremnicima, pojačao se pritisak na napuštanje nuklearne energije u Europi.
vezane vijesti
Iako je Europska unija prepustila državama članicama da odluče hoće li uključiti nuklearnu energiju u svoju kombinaciju izvora energije, zakonodavstvo EU-a nastoji poboljšati sigurnosne standarde nuklearnih elektrana kako bi se jamčilo sigurno gospodarenje nuklearnim otpadom i njegovo odlaganje.
Trenutno su nuklearni reaktori u pogonu u polovici zemalja članica EU-a, pri čemu u proizvodnji prednjači Francuska, u čijim se reaktorima proizvede gotovo polovica nuklearne energije EU-a.
Korištenje nuklearnih postrojenja uglavnom služi za proizvodnju električne energije. U 2016. bruto proizvodnja električne energije iz nuklearnih elektrana unutar zemalja članica EU-a iznosila je 839,7 tisuća gigavat sati (GWh). Drugim riječima, nuklearna postrojenja generirala su oko četvrtine (25,8 posto) električne energije proizvedene u EU.
Osim Francuske, značajni proizvođači nuklearne energije su Njemačka (10 posto), Velika Britanija (8,5 posto), Švedska (7,5 posto) i Španjolska (7 posto). Zajedno, ovih pet država članica činilo je više od 80 posto ukupne količine električne energije proizvedene u nuklearnim postrojenjima u EU.
Proizvodnja nuklearne energije rasla je do 2004. godine, a od tada je u padu. Od 1990. do 2004. godine ukupna količina proizvedene električne energije u nuklearnim postrojenjima u EU porasla je za 27 posto te je 2004. godine dostigla vrhunac od 1008,4 tisuće GWh. Međutim između 2004. i 2016. ukupna proizvodnja nuklearne energije u EU pala je za 17 posto.
U razdoblju od 1990. do 2016. godine većina država članica koje upravljaju nuklearnim postrojenjima povećala je proizvodnju. To se osobito odnosi na Češku jer je gotovo udvostručila proizvodnju, a značajan porast korištenja nuklearnih izvora bilježe Francuska, Slovenija i Slovačka.
Nasuprot tome, Litva je zabilježila najznačajniji pad jer je zatvorila svoje nuklearne pogone 2009. godine. Gašenje nuklearki do 2020. najavila je i Njemačka te je u navedenom razdoblju smanjila proizvodnju za 44,5 posto.
Premda na svom teritoriju nema nuklearnih pogona, Hrvatska je suvlasnica nuklearne elektrane u Krškom, a izgrađena je kao zajednički projekt dviju država. Nuklearka u susjednoj Sloveniji osigurava oko 15 posto hrvatskih potreba za električnom energijom.
Prije nekoliko godina slovenska strana pokrenula je inicijativu za proširenjem nuklearke u Krškom. Predložena je gradnja drugog bloka snage od 1100 do 1700 megavata, kojim bi se značajno utjecalo na sigurnost opskrbe električnom energijom u Sloveniji, sjevernom dijelu Hrvatske, južnoj Austriji i zapadnoj Italiji. Riječ je o investiciji teškoj od tri do pet milijardi eura, a predloženo je da zainteresirane zemlje budu suinvestitori gradnje.
Hrvatska strana zasad nije pokazala interes za proširenjem Krškog, a kako sada stoje stvari, u novoj energetskoj strategiji, koja treba biti usvojena do kraja ove godine, neće biti puno prostora za razvoj nuklearne energije.
