Krajem veljače građani su imali oročenih 141,8 milijardi kuna, a mjesec dana ranije oko 140,9 milijardi kuna. U odnosu na prošlu godinu građani su u godinu dana povećali ukupnu razinu štednje za 7,4 milijarde kuna.

Inače, u 2011. godini mjesečno se uštedjelo oko 640 milijuna kuna dok je u prva dva mjeseca ušteđeno preko dvije milijarde kuna. I dok se novci spremaju na oročene depozite, oni na računima se troše pa je u godinu dana s depozita koji nisu oročeni građanima nestalo oko milijardu kuna. Dobro je što se istovremeno ne povećava značajno minus na tekućem računu. Ukupno ih je bilo 7,37 milijardi kuna što je stotinjak milijuna kuna manje nego krajem veljače 2012. Građani su se snažno razduživali cijelu godinu.

Taj je trend počeo oko 2010. godine, ali je nastavljen i u najvećoj krizi. Poruka je to građana da ne žele trošiti na nove investicije, već se samo riješiti kredita za ono što su već kupili. Ukupan iznos stambenih kredita pao je sa 62,3 na 61,2 milijardu kuna u godinu dana, ali da se nešto stanova ipak proda, pokazuje podatak iz veljače u kojoj je masa ukupnih kredita narasla za 400 milijuna kuna u odnosu na kraj siječnja.

Automobile, čini se, nitko ne želi kupovati na kredit pa su se autokrediti smanjili s 4,2 na svega 2,85 milijarde kuna, a ovim tempom za dvije godine više nitko ne bi imao ratu kredita za automobil. Kad se svi oblici kredita plasiranih građanima zbroje, u godinu dana građani su ukupno vratili oko tri milijarde kuna. Samo kroz štednju i otplatu kredita dakle nestalo je devet milijardi kuna iz potrošnje.

Država se pak zadužuje i nije toliko štedljiva kao građani. Uzela je skoro četiri milijarde kuna novih kredita, pa ih sada ima za vratiti 35 milijardi, a čak se i javna poduzeća razdužuju i ne slijede trend države.

Privatne tvrtke vratile su više od deset milijardi kuna kredita i nisu uzimale nove kredite pa zato nema ni investicija, ali zato imaju veću štednju nego lani.