Kad smo početkom rujna pisali o popularnosti bitcoina i drugih kriptovaluta, internetska stranica CoinMarketCap, jedna od onih koje objavljuju osnovne podatke o najpopularnijim digitalnim valutama, na svojem je popisu imala nešto više od 800 raznih računalnih valuta. Danas, ni puna tri mjeseca kasnije, na istom popisu ih je više od 1300, a neke druge stranice održavaju podatke i za gotovo 2500 digitalnih deviza.

Globalni interes za digitalnim valutama očito je, i dalje raste nesmanjenim intenzitetom, a njihova popularnost je dosegnula takvu razinu da ih se već spominje i kao adekvatnu zamjenu za zlato. Upravo poput nekadašnje zlatne groznice koja je tjerala tisuće i tisuće ljudi na kopanje u rudnicima i ispiranje u rijekama, digitalna groznica danas tisuće i tisuće ljudi tjera na kupovinu kriptovaluta, zamjenu klasičnog novca digitalnim i na teško rudarenje suvremenog zlata: bitcoina.

Ako uzmemo u obzir vrijednost bitcoina, takva situacija i ne čudi. Početkom rujna jedan bitcoin je probio razinu od 5000 američkih dolara. Iako mu je cijena ponešto oscilirala u međuvremenu, ovih dana ona se kreće oko 8000 dolara, a javljaju se i oprezne procjene da bi do kraja godine mogao premašiti i razinu od 10.000 dolara. Od početka godine vrijednost mu je skočila za sedamstotinjak posto, a nagli rast cijene podsjeća na jednako tako nagle skokove cijene zlata koji su često obilježavali trenutke i razdoblja financijskih i ekonomskih kriza.

Zlato je dugo vremena bilo ultimativna valuta. Nakon ukidanja zlatnog standarda (vezivanja vrijednosti suvremenih valuta uz zlato), ono je u svjetskim ulagačkim i financijskim krugovima nastavilo igrati ulogu svojevrsne posljednje obrane. U trenucima financijskih kriza, ulagači se redovito okreću kupnji zlata jer vjeruju da će kao plemeniti metal, u čiju je proizvodnju potrebno uložiti trud i vrijeme, zadržati svoju unutarnju vrijednost, za razliku od modernog fiducijarnog novca iza kojeg leži tek povjerenje u državu i institucije koje ga kontroliraju. Ponestane li povjerenja u taj monetarni sustav, suvremeni je novac tek nešto kvalitetniji papir s malo tinte.

Upravo to je i jedna od važnih karakteristika zbog koje mnogi bitcoin danas pokušavaju izjednačiti sa zlatom. Kriptovalute, kao ni zlato, nemaju nekakvu središnju instituciju koja ih izdaje niti su u tom smislu podređeni hirovima, ali i sudbini, takve institucije. Konkretnije, izgubi li se u nekom crnom scenariju povjerenje u Sjedinjene Američke Države i njene institucije, ili u institucije Europske unije, lako je moguće da će se izgubiti i povjerenje u njihove valute – dolar i euro.

U takvim trenucima oni koji raspolažu imovinom koja zadržava vrijednost, mogu nastaviti trgovati, odnosno tu vrijednost mijenjati za robu i usluge. To je i razlog što zlatu i sličnoj imovini, poput nekretnina i drugih plemenitih metala, cijena raste u razdobljima financijskih kriza. Potražnja za njima u tim trenucima raste jer ih se smatra sigurnijim čuvarima vrijednosti, a jednako mnogi danas gledaju i na bitcoin.

Uz tu ulogu čuvara vrijednosti, sličnosti koje povezuju zlato i kriptovalute još su i u tome što su međunarodno prihvaćeni, decentralizirani, njihova ponuda je ograničena, a transakcije se mogu provoditi anonimno.

No neki financijski stručnjaci ipak upozoravaju na to da digitalne valute nikada neće imati istu ulogu koju ima i zlato. Prvi razlog je to što zlato osim uloge koju ima u financijskom sustavu, ima i niz drugih primjena. Od industrije preko medicine do nakita. Bitcoin i druge kriptovalute su samo to – vrsta novca i nemaju drugih primjena.

Nadalje, za razliku od kriptovaluta, zlatom se može trgovati u manje-više svim uvjetima. Kriptovalute ipak trebaju imati i infrastrukturu, počevši od električne energije pa do računala i računalnih mreža. U slučaju velike katastrofe koja bi za posljedicu imala ozbiljniji pad ili uništenje kompjutorskih mreža, digitalne valute nisu dostupne, dok zlato jest.

Treća velika razlika je činjenica da se zlatom danas može lako trgovati diljem svijeta. Od burzi do manjih trgovaca, svugdje je moguće razmijeniti razne količine zlata. Za digitalne valute takva mreža i dalje još uvijek ne postoji. Burze su rijetke, a mjesta gdje se može platiti digitalnim valutama još uvijek su prilično rijetka.

To je možda i glavni razlog što mnogi stručnjaci i dalje gaje vrlo visoku dozu skepse kad su u pitanju kriptovalute. Njihovo korištenje kao sredstva plaćanja i dalje je vrlo ograničeno. I najveći dio potražnje za njima nije ni zbog spomenute karakteristike čuvara vrijednosti niti zato što se njima mogu obaviti razne transakcije, nego čisto kao špekulativno ulaganje u nadi da će im cijena i dalje nastaviti (uglavnom neobjašnjivo) rasti.

I iako financijski stručnjaci ističu da je prodaja novih zlatnih kovanica koje izdaje američko ministarstvo financija u prva tri tromjesečja 2017. pala na najnižu razinu u posljednjih desetak godina, što se tumači rastom popularnosti kriptovaluta kao zamjene za zlato, teško je očekivati da će suvremeni digitalni novac koji ne postoji još niti puno desetljeće tako brzo uspjeti uskočiti na poziciju koju zlato drži već stoljećima.

Tome u prilog možda može ići i činjenica da zlato, iako mu cijena skače u trenucima kriza, ipak i dalje ima relativno stabilnu vrijednost. U posljednje četiri godine cijena unce zlata na svjetskim tržištima najveći dio vremena kretala se u rasponu od 1000 do 1300 dolara. Vrijednost kriptovaluta puno je više sklona naglim skokovima.

Bitcoin i druge slične valute bi u izjednačavanju sa zlatom možda najbolje bilo gledati kao samo još jednu mogućnost da se rizik diverzificira. Jednako kao što mnogi svoju ušteđevinu drže u raznim oblicima imovine (od štednje u banci, preko ulaganja u vrijednosne papire, ili nekretnine, do kupovine umjetnina i/ili plemenitih metala) pojava kriptovaluta bi trebala lepezu tih mogućnosti proširiti još više. No, olako zamijeniti žuti sjaj plemenitog metala s odsjajem ekrana računala nije baš preporučljivo. Posebno kad odsjaj ekrana, kao i samo postojanje bitcoina, ovisi o tome ima li uopće struje.