Na tržištu uredskih prostora u Hrvatskoj već dulje vrijeme prisutan je pad kupoprodajnih cijena te cijena zakupa. Maksimalne cijene zakupa novih prostora u Zagrebu spustile su se na 15 eura po kvadratu, a stariji uredi izvan centra mogu se unajmiti već od tri eura za kvadratni metar
Prema podacima ZANE Nekretnina, trenutačno se na zagrebačkom tržištu nalazi oko 1,2 milijuna metara kvadratnih uredskog prostora, od čega je oko 570.000 kvadratnih metara uredski prostor tzv. A-klase, uglavnom u novosagrađenim poslovnim zgradama.
Ostatak uredskog prostora nalazi se u starim poslovnim zgradama te u prenamijenjenim stambenim prostorima, uglavnom u središtu ili širem središtu grada (tzv. uredski prostor B i C-klase).
Na tržištu uredskog prostora recesija je učinila svoje - već dulje vrijeme padaju kupoprodajne cijene te cijene zakupa zbog smanjivanja potreba za poslovnim prostorom, nedolaska novih tvrtki na tržište, veće ponude na tržištu (zbog smanjivanja potrebnog poslovnog prostora i zato što tvrtke prodaju ili daju u zakup suvišni dio) te općenito zbog pritiska postojećih zakupaca da se poboljšaju uvjeti zakupa, ponajprije smanje iznosi zakupnina.
NAJSKUPLJI KVADRATI U SPLITU
Usporedba cijena uredskih prostora u četiri najveća grada pokazuje da su najskuplji kvadrati u Splitu, a najpovoljniji u Osijeku. Cijena novih prostora u centru Splita kreće se od 2.800 do 3.500 eura za kvadratni metar dok u Osijeku iznosi od 500 do 1.400 eura. U širem centru cijene su nešto povoljnije – u Splitu od 2.000 do 2.700 eura, a u Osijeku od 500 do 1.200 eura.
U Zagrebu se cijene novih prostora u strogom centru kreću od 1.500 do 2.100 eura, a u širem centru između 800 i 1.800 eura. Slične zagrebačkima su cijene novih uredskih prostora u Rijeci.
Kada je riječ o polovnim prostorima, njihova cijena je 20 do 30 posto niža. U strogom centru Zagrebu kreće se od 1.200 do 1.700 eura, a u širem centru od 700 do 1.300 eura za kvadrat. I polovni prostori najskuplji su u Splitu u kojem se cijene u centru kreću od 1.800 do 2.800 eura, a u širem centru od 1.500 do 1.900 eura za kvadrat.
348893,307471,347970,260037
U Splitu su i najviše cijene zakupa. U novim poslovnim prostorima u užem centru kreću se od 10 do 16 eura, a u starim od sedam do 13 eura mjesečno po kvadratu. U širem centru niže su 20-ak posto: u novim prostorima iznose od osam do 12, a u polovnim od pet do devet eura po kvadratu.
U Zagrebu su cijene za nijansu niže nego u Splitu. Novi prostori u užem centru nude se po cijenama od devet do 15 eura, a polovni od osam do 12 eura. U širem centru cijene zakupa novih prostora su od pet do 10 eura, a starih od tri do osam eura po kvadratu. Pritom treba naglasiti da su cijene zakupa u zagrebačkim poslovnim zonama izvan središta (tzv. CBD) jednake cijenama zakupa u središtu grada.
Cijene najma u Rijeci slične su onima u Zagrebu, a u Osijeku su uvjerljivo najniže: novi prostori u užem centru mogu se naći već od četiri eura, a polovni od tri eura za kvadrat. U širem centru Osijeka najam novih prostora kreće se od tri do šest eura, a korištenih od jednog do četiri eura za kvadrat.
STOPIRANI NOVI PROJEKTI
U 2014. na zagrebačkom tržištu dovršava se nekoliko većih projekata s uredskim prostorima, među kojima su poslovni centar Adris (10.790 četvornih metara), Conditum (9.510 četvornih metara), Ban centar (1.800 četvornih metara), poslovna zgrada Sigma (3.300 četvornih metara) te uredski dio VMD Kvarta u Strojarskoj, faza 1 i 2 (29.200 četvornih metara).
Osim projekata koji su trenutačno u izgradnji, nisu započeti novi projekti niti se započinjanje takvih projekata očekuje u idućih nekoliko godina. Premda su u najavi bili neki važni projekti na području Zagreba, posebice na raskrižju Vukovarska - Savska te Selska - Zagrebačka avenija, investitori su za sada odustali od tih najava, a jedan od njih (HB Reavis, investitor za uredsku zgradu na uglu Vukovarske i Savske) čak se u cijelosti povukao s hrvatskog tržišta.
Proteklu godinu obilježila je iznimno mala potražnja, a postojeće transakcije odnose se uglavnom na preseljenja i pregovore postojećih zakupaca koji zbog povoljnijih uvjeta prelaze u nove prostore i sl.
Znatniju potražnju za uredskim prostorom u 2013. i 2014. iskazale su i neke javne institucije (razna ministarstva i druga Vladina tijela) koje prelaze iz postojećih uredskih prostora lošije kvalitete u organizirane poslovne zgrade (Almeria, Zagreb Tower u Zagrebu), premda glavnina nove potražnje, pa i aktivnosti povezanih s preseljenjem postojećih zakupaca, dolazi iz sektora telekomunikacija, informatike i trgovine.
Što se tiče kupnje uredskih prostora, bilježi se iznimno malo transakcija, što je odraz općenito niske likvidnosti na tržištu, premda je kod manjih i srednjih tvrtki koje su već dulje na tržištu prisutan trend kupnje vlastitog uredskog prostora, no uglavnom je riječ o manjim kvadraturama.