Pad industrijske proizvodnje nastavljen je i u prosincu, petnaesti mjesec zaredom. Obujam industrijske proizvodnje u prosincu bio je niži za 5,8 posto u odnosu na isti mjesec 2008. godine
Prema očekivanju, u prosincu je došlo do usporavanja pada industrijske proizvodnje, na što je utjecao bazni efekt, odnosno činjenica da je u istom razdoblju lani industrijska proizvodnja zabilježila pad (1,5 posto) te oporavak inozemne potražnje.
Na takva kretanja upućivao je i pad zaliha industrijskih proizvoda proteklih mjeseci. Kumulativno gledano, obujam industrijske proizvodnje niži je u odnosu na 2008. za relativno visokih 9,2 posto te zorno odražava kretanja u realnom sektoru i činjenicu da inozemna potražnja u 2009. ipak nije bila dovoljna da potakne oporavak ovog segmenta gospodarstva i pokrene investicijski ciklus.
Nadalje, održivi rast i razvoj te konkurentnost industrijske proizvodnje u budućnosti će se morati temeljiti na provedenim reformama koje će zasigurno biti teške, pa i dugotrajne, ali su isto tako i nužne.
Pad industrijske proizvodnje zabilježen je u svim segmentima, pri čemu je najveći godišnji pad u prosincu zabilježen kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju (7,6 posto) te kapitalnih proizvoda (6,1 posto). Proizvodnja intermedijarnih proizvoda u odnosu na prosinac 2008. pala je 5,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 4,6 posto, a najmanje je pala industrijska proizvodnja u sektoru energije (1,1 posto).
Kumulativno u dvanaest mjeseci 2009. jedino je sektor energije zabilježio blagi rast na godišnjoj razini (1,9 posto).
Prema NKD-u najvažnija djelatnost, s obzirom na udio u ukupnoj proizvodnji (gotovo 85 posto), prerađivačka industrija zabilježila je pad od 5,8 posto u prosincu te 10,6 posto kumulativno u 2009. Jedine djelatnosti koje su u 2009. bilježile rast obujma proizvodnje, izbjegavajući tako snažan pad gospodarske aktivnosti, proizvodnja su papira i proizvoda od papira (12,8 posto), popravak i instaliranje strojeva i opreme (8,3 posto) te proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (8,3 posto). Ipak, njihov ukupan udio u prerađivačkoj industriji (oko 8 posto) je relativno malen da bi značajnije utjecao na nepovoljna kretnja u industrijskoj proizvodnji.
Analitičari RBA očekuju početak oporavka industrijske proizvodnje tek u drugoj polovici godine
