Sud je utvrdio da su osporavani zakoni o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama bili nužni kao jednokratne mjere zakonodavca za ostvarivanje legitimnih ciljeva koji su se s njima željeli postići. Vezano za zakon o lokalnim izborima sud je utvrdio da taj zakon zadovoljava ustavne i europske pravne standarde.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović obrazložio je kako ti zakoni nisu nikoga doveli u neravnopravni položaj te su bili nužni da se građane zaštiti od jačanja švicarskog franka. Dodatno, Ustavni sud je procjenio da su posljedice konverzije na financijski sustav bile manje nego što se očekivalo.

'Konverzija nije uzrokovala distruptivne učinke u financijama. Kreditiranje nije postalo ni skuplje ni teže. Izračun troškova konverzije od osam milijardi kuna koje su izradile banke i Ministarstvo financija nije u obzir uzeo pozitivne učinke konverije koji je očistio bilance i podignuo prinose', rekao je Šeparović.

Skrećeno rješenje Ustavnog suda u cijelosti možete pročitati ovdje. Devet sudaca glasovalo je za ovo rješenje, tri su suca izuzela iz postupka, dok je jedan sudac glasovao protiv. 

Postupak pokrenut u studenom 2015. 

Ustavni sud je u studenom 2015. pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama, kolokvijalno nazvanima zakonima o konverziji i odlučio da će do konačne odluke oba osporena zakona biti na snazi.

Bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec tada je izjavila novinarima da je sud zaprimio prijedloge za ocjenu ustavnosti tih zakona od strane osam poslovnih banaka i četvero fizičkih osoba.

Predlagatelji su tražili da se privremeno do donošenja konačne odluke suda obustavi izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju osporavanih zakona. No sud je tada odlučio da neće prihvatiti prijedloge za privremenim mjerama.