'Više predlagatelja je dalo prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti. Jedni osporavaju formalnu, a drugi materijalnu ustavnost. Ustavni sud izvjestio je Sabor da se u postupcima donošenja Zakona moraju donositi standardi, pogotovo standardi javne rasprave. Zakoni se mogu donositi po hitnom postupku ali to moraju biti iznimke', počeo je s obrazloženjem predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

'Ustavni sud je uvrdio da je hitnost donošenja ovog Zakona bila opravdana. Što se tiče prigovora Ivice Todorića, valja reći da je Zakon izglasan većinom svih saborskih zastupnika. Taj je prigovor irelevantan, niti je razmatran', dodaje sudac.

Troje sudaca (Kušan, Selanec, Abramović) priložilo je izdvojeno mišljenje u kojem se ne slažu s odlukom Suda jer tvrde da 'značajan broj odredbi Zakona' nije u skladu s Ustavom.

'Hrvatska je socijalna država. Državni intervencionalizam i vlast se mogu miješati u tržišne funkcije kako bi se ostvarila temeljna socijalna prava. Zabranjuje se rastakanje temeljne državne dobrobiti. Država ima obvezu angažirati se u održavanju pravednog socijalnog poretka', dodao je Šeparović.

Sud je utvrdio da je Vlada u slučaju sloma Agrokora imala obvezu otkloniti opasnost po socijalni sustav i opasnost od destabilizacije cijelog hrvatskog gospodarstva.

'Primjer Agrokora pokazuje kako bi se kriza osim na tvrtke mogla preliti i na bankarski sustav. Ukupan iznos blokada iznosio je više od tri milijarde kuna. Od toga se naplatilo oko 300 milijuna kuna. Nakon toga na računima Agrokovih tvrtki ostalo je šest kuna. Tvrtke su ostale bez proizvoda i kupaca. Pokretanje stečaja na društvima od sistemskog značaja moglo bi izazvati potrese na tržištu rada jer se obveza isplate naknade za nezaposlene prenosi na državu tj. porezne obveze. Prestanak poslovanja povlači i pad prihoda državnog proračuna', rekao je Šeparović i nastavio:

'Imajući to sve na umu, u osvjetljenju Hrvatske kao socijalne države, Ustavni sud nije u nadležnosti definirati nacionalni interes'.

'Vlada je navela da je Zakon bilo potrebno donijeti. Zakon ima legitimni cilj, a to je zaštita društva od sistemskog značaja. Nakon što je to utvrđeno, razmotrili smo je li on bio prikladan. Većina predlagatelja misli da Vlada nije iznijela dobra opravdanja i da se sve moglo riješiti stečajem i predstečajem', kaže Šeparović.

To ne bi bilo moguće jer bi kroz stečajni zakon imali desetke povjernika i grupa vjerovnika. Primjenom postojećeg Zakona pokazuje se da je on opravdan jer je poslovanje kompaniija nastavljeno, a očuvana je financijska i socijalna stabilnost države. 'Cilj stečaja je namira grupe vjerovnika, cilj predstečaja je prilagodba položaja dužnika. Stečajevi traju od tri do pet godina. Troškovi su preko 15 posto vrijednosti tražbina, a svega se namiruje 10 posto prijavljenih tražbina', obrazložio je.

Ukupno je podneseno osam zahtjeva za ocjenu ustavnosti, a među prvima to su učinili SDP-ov Peđa Grbin te Goran Vojković, profesor na Sveučilištu u Zadru te u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Osim njih, to je napravio i Ivica Todorić.

Sudac Andrej Abramović u svojem izdvojenom mišljenju navodi: 'moram izraziti skepsu nad situacijom kada država sama argumentira potrebu donošenja novog propisa razlogom vlastitog lošeg zakonodavstva. Takav razlog, čak i da je opravdan, ne može biti validan, jer nije jasno što bi garantiralo da će, nakon loših prethodnih zakona, konačno biti donesen jedan dobar'.

S odlukom ustavnom suda ne slažu se niti Goran Selanec i Lovorka Kušan. Oni na čak 22 stranice pišu što sve ne valjda s 'lex Agorokorom'. Svoje primjedbe složili su u tri skupine: legitimnost cilja donošenja lex Agrokora, nerazmjernost poduzetničkih sloboda vjerovnika koji su se našli u manjinskom položaju i nedorečenosti koji su nastali pri formiranju raznih tijela postupaka i nadzora procesa u Agrokoru.