U kumulativnom razdoblju od prva tri tromjesečja ove godine vrijednost robnog izvoza porasla je za 3,8 posto posto godišnje (na 8,79 milijardi eura) no istovremeno je uvoz zabilježio znatno veću stopu godišnjeg rasta od 4,3 posto (dosegnuvši 14,46 milijardi eura). Posljedično, manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih devet mjeseci produbljen je na 5,670 milijardi eura što predstavlja pogoršanje za 5,2 posto na godišnjoj razini, ukazujući na i dalje visoku uvoznu ovisnost izvoza (ali i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva).

Promatrano prema djelatnostima, u razdoblju od siječnja do rujna izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini gotovo 90 posto ukupnog robnog izvoza) zabilježio je godišnji rast od 5,4 posto no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno i preko 88 posto ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 7,7 posto). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom promatranog razdoblja u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 11,5 posto godišnje dalo snažan doprinos sveukupnom pogoršanju robnog deficita na godišnjoj razini.

Manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom dijelom je ublažen zahvaljujući godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (vrijednost uvoza u kategoriji mineralnih goriva i maziva u prva tri tromjesečja smanjena je za 22,2 posto godišnje). Obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata, spomenuta kretanja na svjetskom tržištu nafte pozitivno su doprinijela saldu u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Bez obzira na solidne stope rasta hrvatskog izvoza u kumulativnom razdoblju od prvih devet mjeseci ove godine, manjak u robnoj razmjeni i dalje ostaje pod snažnim utjecajem istovremenog povećanja robnog uvoza ukazujući na visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarstva. Posljedično, i u nadolazećem razdoblju analitičari Raiffeisen banke očekuju blago negativan učinak neto-inozemne potražnje na rast BDP-a.