Novi sedmogodišnji proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. vrijedan je 1074 milijarde eura dok je planu za oporavak težak 750 milijardi eura, od čega je 390 milijarde bespovratne pomoći, a 360 milijardi zajmova.

Šef odbora za proračun pri EU Parlamentu Johan van Overtveldt rekao je su pregovori završili nakon deset teških tjedana i kako je donesen kompromis između svih institucija.

'Kroz taj kompromis, Europski Parlament dobio je 16 milijardi eura, od kojih će s 15 milijardi eura pojačati ključne programe kojima će se štitit građani od pandemije koronavirusa, pružiti prilike novih generacijama i sačuvati europske vrijednosti. Preostala milijarda će pojačati fleksibilnosti i adresirati buduće potrebe i krize', rekao je van Overtveldt na konferenciji za medije koja se održala u utorak posljepodne.

Glavni prioritet Parlamenta bilo je osigurati povećanje sredstava za vodeće programe za koje postoji rizik od nedovoljnog financiranja u okviru dogovora Europskog vijeća iz srpnja 2020., čime se ugrožavaju obveze i prioriteti EU-a, posebno Zeleni plan i Digitalna agenda.

Dodatna sredstva uglavnom će se povući iz iznosa koji odgovaraju novčanim kaznama za kršenje pravila tržišnog natjecanja (koje poduzeća moraju platiti kada ne poštuju pravila EU-a), u skladu s onim što već dugo zahtijeva Parlament, a to je da novac stvoren u Europskoj uniji ostane u proračunu EU-a.

Zahvaljujući tom kompromisu Europski parlament, među ostalim, utrostručuje omotnicu za program EU4Health, osigurava dodatnu godinu financiranja programa Erasmus+ i osigurava da se financiranje istraživanja nastavi povećavati.

Pregovarači su se složili s načelom da srednjoročni i dugoročni troškovi otplate duga iz fonda za oporavak ne bi trebali biti na štetu dobro uhodanih investicijskih programa u VFO-u niti bi trebali rezultirati mnogo većim doprinosima država članica koji se temelje na bruto nacionalnom dohotku. Pregovarači Parlamenta stoga su izradili plan za uvođenje novih vlastitih sredstava tijekom sljedećih sedam godina. Taj je plan uključen u „Međuinstitucijski sporazum”, koji je pravno obvezujući tekst. Osim doprinosa koji se temelji na plastici, od 2021. plan uključuje vlastita sredstva koja se temelje na ETS-u (sustav trgovanja emisijama) (od 2023., po mogućnosti povezano s mehanizmom za prilagodbu cijena proizvoda iz trećih zemalja, ovisno o njihovoj proizvodnji ugljika), digitalnu pristojbu (od 2024.) i vlastita sredstva koja se temelje na porezu na financijske transakcije te financijski doprinos povezan sa sektorom trgovačkih društava ili novu zajedničku osnovicu poreza na dobit (od 2026.).

Kad je riječ o rashodima fondova Instrumenta Europske unije za oporavak (Next Generation EU) Parlament je osigurao da će se tri institucije redovito sastajati kako bi ocijenile korištenje sredstava stavljenih na raspolaganje na pravnoj osnovi iz članka 122. Trošit će se na transparentan način, a Parlament će zajedno s Vijećem provjeriti svako odstupanje od prethodno dogovorenih planova.

Instrument za oporavak (Next Generation EU) temelji se na članku Ugovora o EU-u (članak 122. UFEU-a) kojim se ne predviđa uloga Europskog parlamenta. Pregovarači Parlamenta također su se izborili za novi postupak kojim se uspostavlja „konstruktivni dijalog” između Parlamenta i Vijeća na temelju ocjene Komisije, kako bi se dogovorili o utjecaju svakog predloženog novog pravnog akta na proračun na temelju članka 122.

Uvest će se poboljšane metodologije praćenja klime i biološke raznolikosti kako bi se osiguralo da se najmanje 30 % ukupnog iznosa proračuna Unije i rashoda „EU-a sljedeće generacije“ namijeni klimatskim ciljevima te kako bi se osiguralo da 7,5 % godišnje potrošnje bude namijenjeno ciljevima biološke raznolikosti od 2024. i 10 % od 2026. nadalje.

Još jedan horizontalni prioritet u VFO-u bit će promicanje rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike.