'Prvi glas mi je sve to što je iskočilo na internetu o meni danas. Javile su mi kćeri jutros i vi ste sad prvi koji me za to uopće propitkuje. Čudim se odakle moje ime u svemu tome. Nitko me ništa nije pitao, niti me je itko tražio. Ni policija, ni Državno odvjetništvo, a ni lokalni policajci
Mislim da su me, kad su me već prijavljivali, ipak trebali i ispitati, saslušati moju stranu priče, zar ne? Bila sam osam godina u saborskom Odboru za zdravstvo kao predstavnica HUP-a čiji sam jedan od osnivača. Imali su vremena i načina, jel' tako?', pita se za Jutarnji list Dubravka Lekić (77), vlasnica Doma socijalne skrbi za starije i nemoćne osobe Varaždin te predsjednica nekoliko ustanova socijalne skrbi i Upravnog vijeća Zaklade solidarnosti.
Povod razgovoru s tom varaždinskom poduzetnicom je kaznena prijava varaždinske policije protiv nje i još šest suradnica koje se sumnjiči da je svaka na svoj način dala obol u višemilijunskoj prevari u poslovanju ustanove za zdravstvenu njegu, Centra za rehabilitaciju te Doma za starije i nemoćne.
Na upit jesu li možda dijelovi prijave potekli iz njezina radnog okruženja, vlasnica Termi Jezerčica napominje kako je to nemoguće jer "njezini ljudi na poslu imaju previše posla, bave se najtežim slučajevima liječenja oboljelih te za bilo što drugo niti nemaju vremena, a nema ni razloga".
'Dođite kod mene na posao. Dođite vidjeti iz prve ruke kako se po pravilima radi', uvjerava dalje Lekić, tvrdeći da je to jedino što nam može odgovoriti na optužbe koje joj se stavljaju na teret, a o kojima, kako tvrdi, ne zna ništa.
I dok je tek čeka ispitivanje u prostorijama varaždinskog tužiteljstva gdje je zaprimljena prijava, policajci sumnjaju da je Lekić kao osnivačica "ustanove za zdravstvenu njegu, a koja je osnivač Centra za rehabilitaciju i Doma za starije, te kao predsjednica Upravnog vijeća Centra i Doma počinila kaznena djela zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju".
Sumnjiči ju se da je donosila odluke o iznosima mjesečnih naknada koje će se isplaćivati njoj kao predsjednici Upravnog vijeća i drugim članovima Vijeća Centra i Doma, pa je temeljem toga od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2018. Centar isplatio više od 10,1 milijun kuna, a dom 2,23 milijuna kuna, unatoč činjenici što je za isplatu naknada nedostajalo novca iz ostalih prihoda. Posegnulo se potom za novčanim sredstvima Ministarstva socijalne politike i mladih, od čega je za naknade predsjednici i članovima Upravnog vijeća Centar isplatio oko osam milijuna, a Dom oko 950.000 kuna.
Na to se Ministarstvo očitovalo da se nenamjenski trošio novac koji se uplaćivao Centru i domu za pružanje usluge smještaja korisnicima.
"Takvim postupanjem 77-godišnjakinja je povrijedila svoju dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu te si je pribavila protupravnu imovinsku korist i prouzročila materijalnu štetu Centru i Domu te korisnicima ustanova. Također, 77-godišnjakinja je kao osnivač ustanove za zdravstvenu njegu, u dogovoru s 44-godišnjakinjom kao odgovornom osobom te ustanove, protivno odredbama Zakona o ustanovama koji ne predviđa mogućnost isplate dobiti ustanove osnivaču, od 18. svibnja 2010. do 28. veljače 2011. vršila isplate dobiti. U devet odluka o isplati dobiti, dijelom na bankovni račun a dijelom u gotovini, 77-godišnjakinji je isplaćeno 253.000 kuna", sumnja još policija.
Otkriveno je i da su 43-godišnjakinja, 54-godišnjakinja i 39-godišnjakinja od početka 2010. do prosinca 2018., tijekom godina kao ravnateljice Centra za rehabilitaciju, odobravale i potpisivale ugovore o pozajmicama Centra prema tvrtkama 44-godišnjakinje i 54-godišnjakinje, i to čak 6,9 milijuna kuna koje je Ministarstvo socijalne politike i mladih dodijelilo Centru u svrhu brige o korisnicima. A "muljalo" se i porezom na dobit, pri čemu je "zamračeno" 635 tisuća kuna.
Od 2010. do 2012. su 43-godišnjakinja kao odgovorna osoba Centra i 64-godišnjakinja kao odgovorna osoba Doma, zajedno sa 64-godišnjom računovotkinjom, propustile uvećati osnovicu poreza na dobit za kamate, a vezanu uz dane pozajmice.