Prema istraživanju provedenom od MindTake, austrijske agencije za online istraživanja, Hrvati su generalno pesimistični po pitanju svoje financijske budućnosti, a 51 posto ispitanika misli da najgora kriza tek dolazi i priprema se za zaista teška vremena pred nama.
Istraživanje provedeno krajem srpnja na uzorku od 207 ljudi, pokazalo je da 34 posto ispitanika misli da će biti teško još barem godinu dana, ali tada će se polagano situacija popravljati.
Na skoro trećinu ispitanika diljem Hrvatske kriza je jako utjecala po pitanju načina trošenja novca – značajno su smanjili svoje budžete tijekom zadnjih 6 – 9 mjeseci te obavljaju samo najosnovniju kupovinu . Učinci krize umjereni su za daljnjih 38 posto ispitanika i oni nastoje održati razuman plan potrošnje, dok 23 posto ispitanika osjeća blage posljedice, te nastoji izbjegavati samo jako ekstravagantnu kupovinu.
Oko 16 posto ispitanika postali su vrlo pažljivi s novcem, traže specijalne ponude i sniženja za najpovoljniju kupovinu, dok 56 posto uglavnom pazi na potrošnju novca bez pretjerane opsesije te se trude uspoređivati cijene i kupovati na sniženjima. Samo 7 posto ispitanika kupuju na prvu, bez prethodnog planiranja.
Većina je kao glavni trošak na pitanje o kupovnim navikama, navela hranu i odjeću, a zatim izlaske i zabavu, a istraživanje pokazuje i da 81 posto ispitanih kupuje hranu za pripremu kod kuće, nasuprot samo 2 posto onih koji jedu vani.
Što se pak tiče godišnjih odmora - najčešći izbor su vikend izleti, odmor u Hrvatskoj i posjet rodbini, što eliminira potrebu za plaćanjem hotela. Na pitanje o prioritetima prilikom kupovine određenog artikla, 27 posto odgovorilo je kako je cijena, a ne brand glavni faktor u odlučivanju o kupovini, dok njih 67 posto odlučuje na temelju odnosa cijene i branda ovisno o vrsti proizvoda.
Na pitanje o praktičnom učinku financijske krize na njihova neto primanja, 29 posto ispitanika odgovara da osjećaju da su im primanja jako pogođena, 26 posto osjeća umjerenu pogođenost, a 31 posto malu pogođenost, dok se samo 14 posto ispitanika smatra potpuno nepogođenim krizom. Na dodatno pitanje o odnosu prema novcu i financijama u očekivanju pogoršanja situacije, samo 10 posto izjavilo je kako nikada ne brinu o novcu, dok je 26 posto ispitanih značajno promijenilo odnos prema novcu i sada o njemu brinu stalno.
