Siloviti rast dioničkog tržišta popraćen je osjetnim povećanjem likvidnosti što upućuje na pojačani angažman institucionalnih ulagača. Osim domaćih mirovinskih fondova, spominje se ulazak stranih ulagača, koji se postupno vraćaju na tržišta kapitala tranzicijskih zemalja. Na pojačanom interesu velikih igrača najviše je profitirala dionica Hrvatskog telekoma, koja je u od početka tjedna dobila na vrijednosti više od 10 posto, vrativši se na razine iz listopada prošle godine.

Skokoviti rast cijene HT-ove dionice direktno je povezan sa slovenskom deblokadom pregovora s EU, uslijed koje je značajno smanjena percepcija rizika ulaganja na hrvatskom tržištu kapitala. Nakon što je smanjen očekivani prinos na hrvatske euroobveznice, pao je i očekivani dividendni prinos na dionicu HT-a. Uz očekivanu dividendu od 30 kuna prinos je na razini cijene od 230 kuna iznosio oko 13 posto, a nakon skoka cijene na 250 kuna iznosi 12 posto. Plaćajući višu cijenu ulagači poručuju da su, u okolnostima smanjenog rizika, zadovoljni i s nižim očekivanim prinosom od dividende.

Premda su analitičari Erste banke nedavno snizili ciljanu cijenu dionice HT-a sa 300 na 260 kuna smanjivši preporuku za tu dionicu s ocjene 'kupiti' na ocjenu 'akumulirati', cijena je krenula u suprotnom smjeru. Značajan doprinos rastu cijene dali su i domaći mirovinski fondovi koji su posljednjih dana pojačali kupnju. Tijekom rujna najveći kupac bio je Raiffeisen mirovinski fond, koji je pojačao svoju vlasničku poziciju za 85.000 dionica.

Eksplozivni rast dionice HT-a nastavljen je i tijekom današnjeg dana. Pred kraj trgovanja cijena se popela na 258 kuna, samo sedam kuna ispod cijene iz javne ponude.