Nakon sjednice Ekonomskog vijeća na kojoj je jedna od glavnih točaka bila krpanje proračuna, odjednom se sjetio predložiti promjenu mirovinskog sustava, odnosno ukidanje II. mirovinskog stupa. Nakon što je ta ideja od svih relevantnih čimbenika – mirovinskih fondova, ekonomista, Svjetske banke - dočekana na nož, sad se pravda da mu je na prvom mjestu bila dobrobit umirovljenika, a ne državna kasa.

Međutim, izborom mjesta i vremena kada je odlučio progovoriti o mirovinskom sustavu otkrio je da je svjestan sve teže situacije u kojoj se zemlja nalazi. Zbog toga još više zabrinjava njegova odluka da odbaci sve imalo snažnije antirecesijske mjere koje je predložio Ekonomski institut.

Umjesto toga, Vlada se odlučila za 'kamilica mjere', i to ne odmah, nego za desetak dana! Tako će se uvesti program štednje u svim javnim poduzećima. Djelomično se izišlo u susret zahtjevima poslodavca pa će se smanjiti neporezna opterećenja, osigurat će se novac za kredite tvrtkama te će se subvencionirati kamate na kredite za poduzetnike. Zadnja mjera, uobičajena u svim drugim državama i kad nisu u krizi, pojačana je kontrola kvalitete uvozne robe kako bi se dala prednost domaćim proizvodima.

'Riječ je o vatrogasnim mjerama koje neće biti dovoljne. Hrvatsku tresu dvije krize. Imamo svoju krizu koja se generira od 1995. dok je vanjska samo katalizator koji dramatizira cijelu situaciju. Mnogo je opasnija domaća kriza. Ona traži potpuno novu ekonomsku politiku', kaže ugledni ekonomist Guste Santini, glavni urednik časopisa Ekonomija.

Vlada se nije usudila ići u hitan rebalans proračuna jer bi to značilo moguće rezanje plaća. Izbjegavaju se i veće promjene u poreznom sustavu – eventualno podizanje PDV-a, trošarina, donošenje novih trošarina na luksuznu robu i novih poreza. I rashodovna i prihodovna strana proračuna traži dramatične promjene i nužna usklađivanja. Sve ono za što su potrebni hrabrost i spremnost da se plati gubitkom glasačke potpore

'Kriza će trajati nekoliko godina i kriza će biti dramatična. Zagovornik sam stvaranja velike koalicije jer nam je potreban društveni konsenzus. Riječ je o temeljnim interesima države. Onome kome su lokalni izbori važniji od stvarnog stanja pokazuje da mu nije stalo do države ni do građana', odlučan je Santini. Izgubili smo previše vremena i daljnje oklijevanje, ističe on, povećava cijenu iz dana u dan.

Santini je sastavio svoj stabilizacijski program koji ima dosta dodirnih točaka s ostalim, dosad predloženim antirecesijskim programima Hrvatske gospodarske komore, SDP-a, poslodavaca i Ekonomskog instituta.

Nužno je trenutno smanjenje javne potrošnje odnosno rezanje proračuna i to, predlaže Santini, za najmanje deset posto gdje je to god moguće ili za oko deset milijardi kuna, i to poglavito na račun investicija, osobito onih koje nisu nužne za funkcioniranje države. Prikupljena sredstva iskoristila bi se za pomoć poduzetnicima i za povećanje izvoza.

'Na rashodovnoj strani ima mnogo toga što se može preispitati. Uzmimo samo lokalnu upravu i samoupravu. Hrvatska ima preko 500 općina i gradova, a isto toliko općina imala je čitava bivša Jugoslavija. Pojedine općine toliko su male da uopće ne mogu funkcionirati, već služe samo kao glasačka mjesta', kaže Santini.

Vlada je preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak odlučila financirati poduzetnike, Santini to podržava, ali misli da bi tu ulogu mnogo bolje odigrala nacionalna komercijalna banka za koju se zalaže već više od deset godina.

Od potpora i subvencija poduzetnicima bi još više pomoglo da država ne kasni s plaćanjem svojih obaveza. Inače se stvara začarani krug nelikvidnosti, u kojem je svatko i dužnik i zajmodavac. Vlada je odlučila, zasad, ignorirati taj problem iako on vodi u pravni nered i, što je još opasnije, potiče deflaciju – nekontrolirani pad cijena, što vodi do urušavanja gospodarstva.

'Nije nezamislivo da država posegne za izdavanjem mjenica na 90 dana i na taj način emitira novac kako bi izbjegla probleme. Ali to bi bilo nedopustivo bez suglasnosti Hrvatske narodne banke', upozorava Santini.

Što se tiče prihodovne strane proračuna, Vlada bezglavo luta od prijedloga da se poveća PDV, što je natuknuo potpredsjednik Damir Polančec da bi dobio po prstima od premijera, pa do istovremenog napada ministra financija Ivana Šukera na Nadana Vidoševića jer je ovaj predložio trošarine na mobitele.

Santini je i za povećanje PDV-a i uvođenje novih trošarina, prije svega na luksuz, kako bi se što više povećali prihodi.

'Jasno mi je da će svi na ovo skočiti, ali kao odgovoran ekonomist moram to predložiti. Povećanje PDV-a neizravna je devalvacija, smanjuje se potrošnja, a povećava štednja. Činjenica je da Hrvatska ima negativnu štednju te da smo morali uvoziti štednju iz inozemstva', kaže Santini.

S druge strane, kako bi olakšalo građanima, ali i poduzetnima, Santini je za povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna, što bi smanjilo cijenu rada i povećalo sredstva dostupna radnicima. Odustajanjem od oporezivanja plaća dao bi se stimulans profitu da vodi aktivniju politiku, ali i da smanji otpuštanje radnika. No ostaje pitanje kako natjerati poslodavce da to ne iskoriste samo kao svoju olakšicu, a da ne povećaju neto plaće zaposlenima.

Cilj svega iznesenog jest smanjiti deficit platne bilance što znači povećanje izvoza i smanjenje uvoza. Vrlo važnu ulogu u tome će odigrati i predstojeća turistička sezona jer je turizam naša najjača izvozna grana. Zasad imamo malo razloga za optimizam. Dok stručnjaci upozoravaju na to da se premalo napravilo da ovu godinu završimo u plusu, ministar turizma Damir Bajs kao 'omađijan' ponavlja jednu te istu rečenicu 'prošla godina bila je rekordna, očekujemo da će ova biti na razini lanjske'. Kako, zašto? Odgovora nigdje.

Deficit platne bilance igra presudnu ulogu i u održanju postojećeg tečaja.

'Hrvatska ima ravnotežni tečaj. Nitko ne kaže da je ravnotežni tečaj onaj tečaj koji dugoročno osigurava ravnotežu platne bilance. Mi imamo deficit i prema tome je moralo doći do klizanja kune. U dijelu u kojem uspijemo smanjiti deficit platne bilance, u tom dijelu možemo i braniti tečaj. Svako kašnjenje mjera stabilizacije, samo dolijeva ulje na vatru i čini sve težim održanje tečaja. Pukne li kuna, doći će do eksplozije cijena, rasta nezaposlenosti, socijalnih problema i smanjenja boniteta prema inozemstvu', upozorava Santini.

Iako su pred nama teška vremena, nije vrijeme za očajavanje i nikako se ne smije odustati od stvaranja dugoročnih planova, ističe Santini. Hrvatska ima dovoljno resursa i pameti da pokrene razvoj, samo nam treba odlučno i sposobno vodstvo. Prema Santiniju, trebali bismo se držati uzrečice Stjepana Radića: 'U radiše svega biše, u štediše još i više.'