Iz EOS-a temeljem podataka dobivenih iz tog istraživanja ističu da hrvatske tvrtke trpe posljedice neplaćanja ili plaćanja faktura nakon isteka roka. Oko tri četvrtine hrvatskih tvrtki imale su negativna iskustva s lošim platnim navikama svojih klijenata, a to su ponajprije osjetili kroz probleme likvidnosti i gubitak dobiti.

Istraživanje je pokazalo da je prosječni rok plaćanja u Hrvatskoj 45,1 dan, kao i da samo 53,7 posto pravnih osoba podmiruje svoje račune u roku, dok je u istočnoj Europi taj prosjek 71,7 posto, a u zapadnoj 74,7 posto.

U prosjeku više od 6 posto poslovnih klijenata pak uopće ne plati svoje račune, pri čemu je taj postotak u sektoru trgovine najviši i iznosi 8 posto, dok je u industriji 5,4 posto, a u uslužnom sektoru 4,1 posto.

Pritom kao razloge za platnu nedisciplinu anketirane tvrtke navode ponajprije problem manjka likvidnosti i opću gospodarsku situaciju.

Jedan od razloga neurednih navika plaćanja korporativnih klijenata je, uz ostalo, i odobravanje iznadprosječno dugih rokova plaćanja, komentira Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix u Hrvatskoj. Hrvatski klijenti, naime, imaju u prosjeku deset odnosno pet dana dulji rok od zapadnoeuropskog i istočnoeuropskog prosjeka, koji iznosi 35 odnosno 40 dana.

Kraći rokovi plaćanja povećavaju pritisak na kupce, a to pozitivno djeluje na platnu disciplinu, naglašava Cerinski. Ovo je vidljivo i na primjeru hrvatskih krajnjih korisnika, kod kojih je rok plaćanja od 20 dana ispod prosjeka u Zapadnoj Europi, koji iznosi 22 dana. Istodobno je udio pravovremenih plaćanja kod krajnih korisnika od 81,1 posto u Hrvatskoj viši nego na Zapadu (79,6 posto) i u istočnoj Europi (77 posto).