Prosječna plaća hrvatskih građana više ne može podnijeti prosječne cijene smještaja na moru. Četveročlana obitelj za jednotjedni boravak u privatnom smještaju na hrvatskom Jadranu mora izdvojiti najmanje 4000 kuna, a cijene se penju i do 20.000. Osim što moraju platiti smještaj, također moraju osigurati hranu uslijed rastuće inflacije, a u to se ubrajaju i razne znamenitosti i atrakcije koje svatko voli posjetiti ili troškovi poput najma ležaljke i izleta
'Sve to je jednostavno previše za prosječna primanja u Hrvatskoj koja prema posljednjim podacima iznose u medijalnom iznosu 6500 kuna, što znači da polovica građana ima nižu plaću od navedene', rekla je ekonomistica Marina Tkalec koja je gostovala u HRT-ovoj emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska'. Prema podacima Eurostata, više od polovine Hrvata (51,3 posto) u dobi od 16 godina nadalje ne može si priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan mjesta u kojem žive.
Tkalec podsjeća da je Hrvatska u skupini zemalja koje su na samom dnu ekonomskog rasta i među najsiromašnijim zemljama u Europi, 'u društvu' s Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom. Slične pokazatelje imaju Bugarska i Rumunjska, koje su malo ispod nas ili otprilike na našoj razini BDP-a po glavi stanovnika.
vezane vijesti
'Prosječna plaća je varljiv indikator'
Ako se gledaju sudionici Eurostatova istraživanja po razinama dohotka, oni siromašniji koji imaju niže razine, njih 80 posto, ne mogu si priuštiti jednotjedni odmor. Među onima s većom razinom dohotka trećina si ne može priuštiti odmor.
'Dobro je da se taj udio smanjivao kroz godine jer smo ostvarivali velike stope rasta BDP-a i imali smo zamjetniji rast neto plaća, pa je taj pokazatelj kroz 2019., 2020., 2021. pao na otprilike 42 posto. Prosječna plaća je varljiv indikator', rekla je Tkalec za HRT, objašnjavajući da on uzima u obzir vrlo visoke vrijednosti, a zapravo većina zarađuje dohotke koji su daleko ispod 1000 eura naše možda ciljane prosječne plaće. 'Kada uzmete prosjek, to pomakne sve malo gore, a zapravo 50 posto ljudi zarađuje puno, puno manje od toga', dodala je.
Nema ponude za bogate turiste
Na pitanje kome smo namijenili turizam s basnoslovno visokim cijenama noćenja, Tkalec je odgovorila da prvenstveno računamo na turiste iz bogatijih zemalja, s većom kupovnom moći od hrvatske, stoga njima naše cijene nisu šok.
'Taj model ima smisla u aspektu zarade od turizma, on je dobar ugostiteljima, za državu, trebao bi biti dobar za radnika u turizmu jer bi se trebao vratiti kroz plaću, ali mi vidimo da plaće jesu rasle, ali ne dovoljno, ne onoliko koliko su rasli neki drugi prihodi. Zato se često javljaju problemi s radnom snagom u turizmu', rekla je Tkalec te dodala da Hrvatska zapravo nema ponudu za bogate turiste koji ovdje ljetuju te da bi, s obzirom na to da puno troše, trebalo graditi luksuznije hotele, ponuditi više gurmanskih doživljava i imati pristup koji nudi posebna iskustva za takve turiste.
Jednotjedni odmor dostupan svima
Rekorderi smo po kratkoći trajanja sezone, istaknula je Tkalec te smatra da treba nadići dizanje broja ležajeva i izgradnju apartmana.
'Ako apartman stoji prazan devet mjeseci u godini, niste ništa napravili da produljite sezonu', rekla je ekonomstica. Za to je ključna ponuda izvan sezone – osim same smještajne jedinice, turistima treba osigurati ponudu od studenog do svibnja. Uz to, izvan sezone su atraktivnija kraća putovanja i destinacija mora biti blizu, a u našem slučaju to omogućuje zračni prijevoz koji nam fali', rekla je Tkalec za HRT te dodala da će, kada i naši najsiromašniji građani budu imali takve plaće da si mogu priuštiti ljetovanje, i oni također pridonijeti izvaneszonskom turizmu.
Na pitanje što država može učiniti za svoje građane kako bi jednotjedni odmor ipak bio dostupan svima, rekla je da država treba omogućiti ljudima da mogu raditi i živjeti od svojih plaća. Trebala bi im omogućiti da se mogu osjećati tako da u ovoj državi mogu raditi, zarađivati i onda da mogu u njoj provoditi svoj godišnji odmor', zaključila je.
