Tvrtke s Pirenejskog poluotoka ozbiljni ulagači u naš sustav OIE, najznačajniji im je predstavnik Acconia Energija s vjetroparkovima i solarima, ali na pomolu je još projekata
Nakon što je u proteklom razdoblju Hrvatska imala značajne investicije u vjetroelektrane, sada je fokus na iskorištavanju sunčeve energije. Iako je teško procijeniti koliko je ukupno uloženo u iskorištavanja prirodne energije vjetra, činjenica je da trenutačno imamo 21 vjetroelektranu (vjetropark) s ukupno 254 vjetroagregata instalirane snage nešto manje od 600 megavata. Okvirna cijena jednog vjetroagregata je 3-5 milijuna eura. Još je pet projekata u razvoju, uključujući i kontroverzne VE Krš Pađene zbog koje se vodi istraga protiv nekadašnje državne tajnice Josipe Rimac i 10-ak drugih državnih dužnosnika, službenika te poduzetnika, piše Poslovni dnevnik.
No, zadnjih godina je lagano došlo da zasićenja investicija u vjetroelektrane, prvenstveno zbog dojma javnosti, a što posljedično prati i politika, da Hrvatska ima premalo koristi od takvih investicija, koje su redom vezane državnim ugovorima o povlaštenom, skupljem otkupu struje od njih. Zbog toga su sada u fokusu manji projekti solarnih elektrana, a koji najčešće i nisu u sustavu poticajne otkupne cijene.
vezane vijesti
Iako nisu najveći, jedni od ozbiljnih investitora u hrvatski sustav OIE su Španjolci, a koji bi u narednom razdoblju željeli pojačati svoju prisutnost u našoj zemlji. Njihov najznačajniji predstavnik je Acciona Energija koja u Hrvatskoj djeluje od 2003., a u planu su imali ukupno 17 projekata. Kako pojašnjava Aljoša Pleić, direktor Acciona Energije za Hrvatsku, dosad su realizirali jedan projekt, VE Jelinak u Splitsko-dalmatinskoj županiji, snage 30 MW kroz 20 instaliranih vjetroturbina.
“Projekti Opor i Boraja bit će uskoro spremni za gradnju. Kada sam došao na ovu funkciju, pokrenuo sam i projekt razvoja solarne elektrane (SE) snaga 150 MW i vrijednosti oko 120 milijuna eura. Početak njezine gradnje očekujemo 2022. Elektrana će se pozicionirati na području iznad Miljevačkog platoa. To su područja koja nisu pogodna za poljoprivredu, a Dalmatinska zagora je generalno idealna za solarne elektrane”, kaže Pleić. Dodaje da su samo ta njihova tri projekta vrijedna gotovo 200 milijuna eura. “Samo dosad, bez izgradnje VE Jelinak, uloženo je u ukupni razvoj više od 115 milijuna kuna, direktno našim tvrtkama, projektantima, konzultantima, geodetima i ostalima u lancu vrijednosti. To je ono najbolje, a što se često u javnosti ne vidi”, kaže Pleić.
Iako zasad još nema nekih konkretnih ugovora, navodi da je i on upoznat da još nekoliko energetskih tvrtki iz Španjolske vidi Hrvatsku kao dobru priliku za investiranje. Mnogo toga će biti jasnije idućeg tjedna kada će središnja trema Hrvatsko-španjolskoga gospodarskog foruma, koji će se održati u HGK u Zagrebu, biti mogućnosti suradnje u području obnovljivih izvora energije.
