Uredbom o uređenju zakupa na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja propisuje se naknada za korištenje zemljišta u turističke svrhe u iznosu od 1,50 euro po četvornome metru zemljišta godišnje, ostavljajući mogućnost jedinicama lokalne samouprave da odrede i veći iznos naknade s ograničenjem do najviše 3,00 eura po četvornome metru na godišnjoj razini. Iznos naknade korištenja turističkog zemljišta na kontinentu manji je i kreće se od 0,20 do 1,00 euro po četvornome metru godišnje.

Uredba o uređenju zakupa na dijelovima kampa u vlasništvu Republike Hrvatske propisuje početnu cijenu naknade korištenja zemljišta kampovima u rasponu od 1,26 eura do najviše 2,00 eura po četvornome metru zemljišta godišnje, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa.

'Uvažavajući partnerski odnos Republike Hrvatske, jedinica lokalne samouprave i turističkog sektora, u obje je uredbe propisano ograničenje visine zakupnine na način da najviši iznos zakupa ne prelazi 4 posto prometa zakupoprimaca. Time se ograničava mogućnost da cijena zakupa bude prevelik teret za poslovanje zakupoprimca', priopćeno je iz Vlade.

U hotelima i turističkim naseljima zakupnina se dijeli na Fond za turizam kojemu pripada 40 posto naknade za korištenje zemljišta kao i općini/gradu (40 posto), dok županijama pripada 20 posto iznosa od naknade za zakup.

U kampovima se naknada za zakupnine dijeli na Fond za turizam kojemu pripada 40 posto od iznosa naknade zakupa, zatim na državni proračun kojemu pripada 30 posto od naknade zakupa, dok preostali iznos dijele općina/grad u iznosu od 20 posto te županija u iznosu od 10 posto.

U Hrvatskoj danas postoji otprilike 75 kampova i najmanje 150 hotela s ukupno preko 20 milijuna četvornih metara zemljišta oko hotela i turističkih naselja koji su bili predmet pretvorbe društvenih poduzeća i u kojima su 1990-ih godina prošlog stoljeća objekti procijenjeni u temeljni kapital, a zemljište nije.

Problematika rješavanja vlasništva zemljišta na kojima se nalaze turistički objekti - hoteli i kampovi - potekla je iz vremena pretvorbe društvenog vlasništva, nakon čega su doneseni Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije te Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Njima je određena podjela prava vlasništva na način da su trgovačka društva suvlasnici zemljišta na kojima se objekti nalaze, a jedinice lokalne samouprave vlasnici turističkog zemljišta oko hotela i turističkih naselja, dok je Hrvatska vlasnik neprocijenjenog zemljišta na kojima su smješteni kampovi.