Stope poreza na dohodak izmijenjene su na brzinu i bez ikakvog stručnog utemeljenja iako je HUPO nudio Vladi pomoć. Međutim, službeni prijedlog poreznih izmjena Udruga je dobila tek prije tjedan dana dok su nova porezna pravila zaživjela od 1. srpnja.

'Nemamo ekspertnu nego ekspresnu Vladu! Porezne izmjene donesene su iz rukava, bez detaljne analize, pa je netko odredio stope do 12 i 40 posto bez da je pogledao službene statističke podatke o plaćama', istaknuo je Sindičić na današnjem okruglom stolu 'Porezna reforma i hrvatska kriza'.

Dr. sc. Olivera Lončarić Horvat naglasila je da promjene u oporezivanju dohotka nisu pravedne, jer nisu jednako rasteretile poreznog opterećenja građane s niskim i visokim primanjima.

Snižavanje najniže stope sa 15 na 12 posto ne znači mnogo, ustvrdila je Horvat, je su istovremeno ukinute porezne olakšice koje su najčešće koristili građani čije se plaće oporezuju s tom stopom.

'Istovremeno, oni s najvišim primanjima na koje se odnosi nova stopa dohotka od 40 posto ukidanje olakšica neće ni osjetiti, jer su ih mnogo manje koristili', rekla je Horvat.

Okupljeni porezni stručnjaci konstatirali su da Vlada nema dobrih rješenja preko koji bi prije svega dinamizirala privrednu aktivnost što nas jedino može izvući iz krize.

Jedan od takvih reformatorskih poteza, predložio je Branko Parać, ponovno je uvođenje zaštitne kamate ukinute prije deset godina.

Zaštitna kamata svojevrsna je porezna olakšica u postupku oporezivanja poduzetničke dobiti, na način da se njome priznaje cijena uloženog kapitala u poslovni pothvat. Ukratko, od dva poreznika koji na kraju godine ostvare jednaku dobit, manji porez bi platio onaj koji je više uložio novca.

'Osnovna je svrha zaštitne kamate stimulacija ulaganja u poduzetničku djelatnost. Time bi se rješavao ključni problem hrvatskog društva, a to je nedovoljna zaposlenost radno sposobnog stanovništva', istaknuo je Parać.