Prema uhodanoj praksi, zemlje Europske unije izvan eurozone svake godine do sredine travnja javnosti predstavljaju Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije na temelju kojih Europska komisija izrađuje preporuke za svaku pojedinu zemlju.

Običaj je da Vlade predložene reforme pusti ranije u javnu raspravu i usuglase ih sa socijalnim partnerima, ali nova hrvatska Vlada, zaokupljena drugim problemima, to nije stigla učiniti.

U javnost su plasirane tek neke naznake reformskih poteza u zdravstvu i socijalnoj politici, ali cjelokupni reformski paket još nije ugledao svjetlo dana.

On bi trebao gotov do kraja tjedna budući da 22. travnja predstavnik Europske komisije Servac Derose dolazi provjeriti kako napreduje izrada programa.

Prilikom donošenja proračuna Vlada je definirala ključna reformska područja među kojima su zdravstvo, mirovinski sustav, socijalna prava, javna uprava i pravosuđe.

Prema dosadašnjim najavama vladajućih, najveće promjene zahvatit će zdravstveni sustav. Prve konkretne mjere o kojima je povedena i javna rasprava su reforma hitne službe i dizanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Na području mirovinskog sustava može se očekivati dodatno zaoštravanje uvjeta za odlazak u mirovnu. Promjene bi mogle ići u tri smjera smjera: prvi je zaoštravanje kriterija za odlazak u prijevremenu mirovinu, drugi ubrzavanje procesa izjednačavanja dobi za odlazak u mirovinu za muškarce i žene, a treći izmjena uvjeta za ostvarivanje beneficiranog staža.

Kada je riječ o socijalnim pravima, Vlada je najavila širu primjenu imovinskog cenzusa kod isplate socijalnih naknada. Za većinu socijalnih naknada imovinski cenzus je već na snazi samo što ga se zaobilazilo, a sada bi se trebao proširiti i na braniteljske naknade i subvencije za prijevoz srednjoškolca.

Reforma javne uprave, koju priprema ministrica Dubravka Jurlina Alibegović, uključuje digitalizaciju javne uprave, definiranje kriterija za nagrađivanje i napredovanje te uspostavljanje racionalnijeg ustroja javne uprave.

Velike promjene najavio je i ministar pravosuđa Ante Šprlje. Prema njegovim riječima, ići će se u izmjene većine temeljnih zakona kako bi se propisi prilagodili stvarnim potrebama pravosudnog sustava. Između ostaloga, spomenuo je izmjene zakona o parničnom i kaznenom postupku, ovršnog zakona, zakona o sudovima, državom odvjetništvu i državnom sudbenom vijeću.