U rebalansu ovogodišnjeg proračuna Vlada je za dva posto povećala prihode, najviše dodatnog novca u državnu blagajnu donio je PDV od kojeg bi se do kraja godine trebalo prikupiti čak 4,8 posto više novca nego što je država planirala u lipnju kad je prvi put išla u izmjene ovogodišnjeg proračuna. Tada su se izmjene uglavnom događale na strani troškova, dok je Vlada planirala znatno skromnije povećanje prihoda. No, druge proračunske izmjene, opet uz dodatni rast rashoda, pokazuju rast većine prihoda od dva do pet posto u odnosu na lipanjske projekcije, ali po još većoj stopi rast će prihod koji će država ubrati od naplate kazni i upravnih mjera, piše Novi list.

Građani će, očekuje Vlada, u ovoj godini platiti čak 12,3 posto više kazni nego što je bilo planirano u prvom rebalansu 2. lipnja, a čak 20,5 posto više nego prošle godine. Rast prihoda od kazni u odnosu na prošlu godinu nije neočekivan s obzirom na to da je lani Hrvatska pola proljeća bila zatvorena, a u ostatku godine građani su manje putovali, što je za prihode od kazni iznimno važno jer najviše novca država zaradi od prometnih prekršaja. No, čini se da mobilnost građana baš i nema puno veze s time, jer je iznos kazni koje će građani platiti u ovoj godini za čak 19 posto veći nego pretpandemijske 2019. godine, kada je u Hrvatskoj boravilo i puno više stranih turista.

Vlada u rebalansu otkriva da do kraja godine od kazni planira naplatiti 754,5 milijuna kuna, što je za gotovo 83 milijuna više nego što je zacrtano lipanjskim rebalansom, a čak 126 milijuna kuna više nego lani. Ako se taj plan doista ostvari do kraja godine ispada da će Hrvati državi kroz plaćanje kazni vratiti gotovo polovinu iznosa koji im je država ove godine proslijedila kroz povrat poreza. Uz to u Vladi, čini se, ne očekuju da će građani Hrvatske promijeniti svoje ponašanje, pa su tako predvidjeli da će u sljedeće tri godine prihodi od kazni svake godine rasti i da će u 2024. godini biti gotovo 814 milijuna kuna.

– Prihodi od kazni i upravnih mjera najvećim se dijelom ostvaruju po osnovi kazni za prometne prekršaje, zatim za porezne i carinske prekršaje, a u nešto manjoj mjeri od raznih ostalih kazni. Očekuje se da će prihodi od kazni i upravnih mjera slijediti trendove dosadašnjih kretanja i u narednom razdoblju te su za 2022. planirani u iznosu od 769,5 milijuna kuna, dok projekcije za 2023. iznose 792,3 milijuna kuna, a za 2024. godinu 813,9 milijuna kuna, navodi Vlada u svom obrazloženju proračuna za sljedeću godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.

Ako se te projekcije ostvare to znači da će Hrvati, ali i njihovi gosti za šest godina, od početka 2019. do kraja 2024. godine, platiti, i to najvećim dijelom zbog prometnih prekršaja, oko 4,4 milijarde kuna kazni. Novac je to dostatan za izgradnju dva Pelješka mosta ili četiri godine financiranja naknade za nezaposlene građane Hrvatske ili sve ono što u četverogodišnjem mandatu bilo koja Vlada isplati građanima na ime dječjeg doplatka.