Izmjenama zakona trebala bi se na bolji način nego dosad zaštititi zaštićena primanja ovršenika. Tako će se zakonom propisati dužnost onih koji građanima isplaćuju primanja koja ne podliježu ovrsi da to čine na poseban račun koji ne može biti predmet ovrhe.

Ovrha se ne smije provesti na iznos od dvije trećine prosječne neto plaće, a ako je zarađen iznos manji od prosječne plaće, ovrsi ne podliježu dvije trećine tog iznosa. U primanja nad kojima je zabranjeno provoditi ovrhu ubrajaju se uplate po osnovi socijalne skrbi, naknade za privremenu nezaposlenost, dječji doplatci, stipendije, naknade štete nastale zbog narušena zdravlja, radne sposobnosti ili smrti davatelja uzdržavanja i naknade zbog tjelesnog oštećenja.

Do promjena će doći i kod ovrha nad nekretninama. Ubuduće se na drugom i trećem ročištu nekretnina neće smjeti prodati ispod polovine njezine utvrđene vrijednosti, dok je dosad granica bila trećina vrijednosti.

Prema posljednjim podacima Fine, u Hrvatskoj je blokirano 165.000 računa građana, a otvorena su 78.142 posebna računa zbog izbjegavanja ovrhe na prihodima koji su od nje zakonski izuzeti.