Premijer Andrej Plenković podsjetio je da je u ponedjeljak na video konferenciji ministara za gospodarstvo i financije EU odobren hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti, dok je pisana procedura zbog pravnih formalnosti trajala do srijede.

"Time smo dobili konačnu potvrdu da nam je odobreno 47,5 milijardi kuna za instrumente Iduće generacije, za projekte koje smo zajednički pripremali u proteklih godinu dana i koje treba realizirati do 2026. godine", rekao je premijer.

Naime, kako bi odgovorila na izazove krize uzrokovane pandemijom bolesti covid-19 EU je lani uspostavila Mehanizam za oporavak i otpornost kao dio instrumenta EU sljedeće generacije.

Planovi za oporavak i otpornost, koje izrađuju države članice u suradnji s Europskom komisijom, temelj su za korištenje sredstava iz tog mehanizma, a time i glavni strateški dokument za planiranje i provedbu reformi, ulaganja i projektnih inicijativa država članica usmjerenih na gospodarski oporavak, održivi razvoj te zelenu i digitalnu tranziciju.

Vlada RH je Nacionalni plan oporavka i otpornosti usvojila na sjednici krajem travnja, a on je nakon dodatnih konzultacija s Europskom komisijom službeno dostavljen na ocjenu Europskoj komisiji 14. svibnja 2021.

Europska komisija je 8. srpnja 2021. usvojila prijedlog provedbene odluke Vijeća Europske unije o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske, kojeg je Vijeće Europske unije potvrdilo na neformalnoj videokonferenciji ministara gospodarstva i financija EU-a 26. srpnja 2021., a službeno usvojilo putem pisane procedure 28. srpnja 2021. godine.

Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova. Zasad je odlučeno da se koriste samo bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova. Tih 6,3 milijarde eura iznosi 11,6 posto hrvatskog BDP-a 2019. godine.

Nakon što odluka o odobrenju plana za oporavak postane službena, Hrvatska će potpisati s Europskom komisijom ugovor o financiranju. U roku od dva mjeseca od dana potpisivanja toga ugovora, Hrvatska će dobiti predujam od 13 posto alokacije, što je u hrvatskom slučaju 819 milijuna eura.

Usvojen zaključak o motivima eurokovanica

Također, Vlada je usvojila prijedlog zaključka o motivima nacionalne strane RH na optjecajnome kovanom novcu eura. Plenković je podsjetio na nedavnu sjednicu Nacionalnog vijeća za uvođenje eura na kojoj je Komisija za novac predstavila rezultate.

"Pripremamo se za uvođenje eura početkom 2023. godine., to je važan korak na tom putu. Odabrana je šahovnica kao motiv svih kovanica, geografska karta Hrvatske kao motiv na dva eura, kuna na jednom euru, na 50, 20 i 10 centi lik Nikole Tesle i na pet, dva i jedan cent glagoljica", istaknuo je premijer.

Odabir motiva posebno je važan jer će se kovani novac eura i centa s motivima koji simboliziraju RH koristiti i izvan njezinih granica. S obzirom na zahtjevnost proizvodnje kovanog novca, pripremne aktivnosti već su započete.

Izrada optjecajnoga kovanog novca eura i centa s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća Europske unije da Republika Hrvatska uvodi euro.

U svojoj odluci o konačnom prijedlogu Komisija za novac rukovodila se i ocjenama motiva građana koji su sudjelovali u odabiru nacionalne stranice eurokovanica u web anketi na stranici euro.hr i u strukturiranom nacionalnom istraživanju na uzorku od 1.000 građana.