Ovih dana se u Ministarstvu financija intenzivno radi na rebalansu proračuna. U pripremi je nekoliko varijanti, a jedna od mogućih opcija predviđa uvođenje poreza za banke da bi se popravila prihodovna strana proračuna
Premijerka Jadranka Kosor upoznala se s idejom oporezivanja banaka za nedavnog susreta s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, a nakon povratka u Hrvatsku konzultirala se i sa svojim suradnicima, doznaje Jutarnji list.
Mađarska je, naime, uvela bankama najveći porez na svijetu. Već ove godine oporezivat će im aktivu sa 0,45 posto, a uvođenje te mjere Orban je popratio riječima: 'Njih se više ne smije smatrati svetim kravama.'
Uz banke, porez je zahvatio i osiguravajuća društva koja će za državu morati izdvojiti 5,8 posto svojih premija, bez obzira na to posluju li s gubitkom ili ne. Na taj način Mađarska procjenjuje da će ove godine skupiti oko 700 milijuna eura.
U Ministarstvu financija zasad ne žele govoriti o ideji oporezivanja banaka u Hrvatskoj. No neslužbeno mnogi imaju svoje mišljenje o njoj. Od nekih suradnika, uključujući savjetnika Željka Lovrinčevića, premijerka je, navodno, dobila podršku.
Ne vjerujući da će biti moguće znatnije rezati rashode, oni računaju da je povećanje poreza, gdje je to još uvijek moguće, jedino rješenje za smanjenje deficita. Kada bi Hrvatska slijedila mađarski primjer i uvela bankama porez na aktivu od 0,45 posto, računajući da ona iznosi 380 milijardi kuna, na taj bi se način moglo prikupiti 1,7 milijardi kuna. To je polovica prošlogodišnje dobiti banaka. Neki računaju i s time da bi udaranje po džepu 'omraženih bankara' sigurno naišlo na solidnu podršku javnosti.
U ekonomskim i političkim krugovima ipak prevladava raspoloženje da se Vlada ne bi trebala upuštati u tu igru, jer bi ekonomski mogla biti štetna, a principijelno je teško branjiva. Jer za razliku od država koje su tijekom krize utrošile ogromne novce u sanaciju banaka, u Hrvatskoj se dogodilo upravo suprotno, banke su spremno uskočile i financirale narasle potrebe države. Na koncu, novi porez vodio bi povećanju kamata i smanjenju kredita, što bi dodatno ugrozilo ekonomski oporavak.