U pokušaju da Hrvatsku učini atraktivnijom i privuče strane ulagače, u Vladi razmišljaju i o modelu tzv. flat tax ratea ili jedinstvene stope poreza, sustava koji se u više zemalja regije pokazao prilično uspješnim
To bi značilo da se sadašnje stope poreza na dobit od 20 posto i osobnog dohotka od 12, 25 i 40 posto svedu na jedinstvenu stopu. U nekim zemljama objedinjavanje je uključivalo i PDV, koji je u Hrvatskoj 25 posto.
'To je ideja o kojoj razmišljamo kao jednom od mogućih modela za poreznu reformu. Ali ako o tome budemo ozbiljno razmišljali, moramo napraviti izračune i vidjeti kakve bi to imalo efekte na proračun. Cilj nam je povećati investicije i uzet ćemo u obzir svaku ekonomski razumnu mjeru koja tome može dati poticaj', izjavio je visoki izvor Vlade za Jutarnji list, uz jasnu ogradu.
Svejedno, to zvuči to kao prilično revolucionarna ideja, s obzirom na promjene koje iziskuje, pogotovo u trenutku kada prihodi padaju, a inspektori neumorno pečate objekte poreznih dužnika. Bez obzira na to hoće li se Vlada odvažiti na još jednu poreznu reformu, činjenica jest da je uvođenje jedinstvene porezne stope koncept koji je 'izašao iz mode'. Neke zemlje, poput Slovačke i Češke, odustale su od flat tax ratea u vrijeme krize.
No baltičke zemlje, pioniri tog modela, ostale su mu vjerne unatoč žestini krize koja ih je pogodila. Sredinom devedesetih godina, one su pokrenule uvođenje jednostavnog poreznog sustava, ponajprije zato što su željele privući strane ulagače i potaknuti rast ekonomije. Od tada su dodatno smanjile stope oporezivanja i u EU danas slove za zemlje koje uživaju najmanje porezno opterećenje (u Latviji iznosi 26 posto BDP-a dok u mnogim zemljama premašuje 40 posto).
