Šteta počinjena predajom upravljačkih prava nad Inom mađarskom Molu 2009. još uvijek se pokušava ispraviti. Pregovori Vlade i Mola vode se već godinama, uz skupe konzultacije američkih pravnika, a zasad imamo samo dva arbitražna postupka i previše mutnih zakulisnih igara. Od nekoliko Vladinih strategija u borbi s Molom iskristalizirale su se dvije od kojih jedna zvuči opasno za Janaf i HEP
Dok traju mučni i zakulisni pregovori, iz Ministarstva gospodarstva bistre se taktike za preuzimanje većinskog udjela i upravljačkih prava Ine što konstantno ponavlja ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak iako se još uvijek točno ne zna koja će biti njegova taktika u konačnici. Trenutačno Mol posjeduje 49,8 posto dionica Ine dok je država kroz Državni ured za upravljanje imovinom vlasnik je 44,84 posto dionica, a ostalo drže banke i četiri mirovinska fonda.
U Ministarstvu gospodarstva već neko vrijeme postoji ideja da Vlada otkupi dionice Mola i vrati vlast nad nacionalnom naftnom industrijom. No pitanje je odakle državi novac za to.
Prema neslužbenim informacijama tportala, Ministarstvo gospodarstva već je dobilo pozitivne signale iz velikih europskih banaka poput Deutsche Banka i jedne velike švicarske banke, prema kojima bi Hrvatska mogla dobiti kredit za kupnju Molovih dionica bez podebljavanja javnog duga. Kvaka koja je politički i energetski rizična je da bi za te kredite jamčile dvije državne tvrtke: Janaf ili HEP.
Nakon gubitka kontrole nad Inom, teško će bilo kojoj vladi biti donijeti odluku da na kockarski stol baci ono malo što nam je ostalo od jamstva energetske stabilnosti. No opcija postoji i navodno se razmatra. Iz ministarstva doznajemo da su čak iz Vlade zatražili od izvršnog direktora Mola Jozsefa Molnara da iznese svoju cijenu dionica, ali to Mađar nikada nije učinio.
Druga opcija o kojoj se kalkulira je promjena Zakona o privatizaciji Ine. Prema njemu, Hrvatska ima pravo na 'zlatnu dionicu' (koja joj donosi pravo veta u pojedinim odlukama) što nije u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Ta je odredba već trebala biti promijenjena prije pristupanja Uniji, a kako nije – Hrvatska bi mogla pritiske iz Bruxellesa iskoristiti za manevar kojim bi preko Trgovačkog suda poništila dioničarski ugovor. I to na način da se uvjeti privatizacije vrate na vrijeme prije Ive Sanadera (koji zbog predaje upravljačkih prava Molu danas leži u zatvoru osuđen za primanje mita od 10 milijuna eura) odnosno na prvi ugovor o privatizaciji iz 2003. godine.
