Konverzija je, prema HNB-u, popravila kvalitetu stambenih kredita, kreditnu sposobnost klijenata, smanjila loše kredite, čak je ojačala hrvatski bankarski sustav.

Arbitražu u Washingtonu pokrenuo je vlasnik Zabe, Unicredit, i to putem svoje austrijske podružnice, a u srpnju ove godine održano je prvo 'ročište' i to putem videolinka. Koliko ta arbitraža uopće ima smisla i kakve su šanse države u njoj, upitali smo lidera Udruge Franak i saborskog zastupnika stranke SNAGA, Gorana Aleksića.

Aleksić kaže kako Vlada daje vrlo malo informacija o tom postupku te da je Hrvatska propustila učiniti potrebne korake.

Što je Vlada trebala učiniti? 'Trebalo je arbitražni centar u Washingtonu proglasiti nenadležnim. On je nenadležan jer ne radi u skladu s pravom EU-a. Arbitraža se temelji na bilateralnom ugovoru s Austrijom, a u njemu piše da ako neke odredbe ugovora nisu po pravu EU-a, one se ni neće primijeniti', rekao je tportalu Aleksić.

Podsjeća da je Europska komisija već zatražila od Hrvatske i drugih članica EU-a da napuste te bilateralne ugovore. To je primjerice učinila Italija, pa Aleksić vjeruje da je Unicredit prebacio sjedište u Austriju kako bi i dalje mogao koristiti usluge arbitražnog centra.

'Arbitražni centar je lobistička organizacija banaka. To je moje mišljenje. Hrvatska mora izaći iz te arbitraže. Ako u Washingtonu proglase to da je Hrvatska napravila štetu bankama, po toj odluci ne treba postupati, već treba inzistirati na tome da se takve stvari rješavaju na domaćim sudovima', nastavlja Aleksić.

Dodatan je problem to što nitko ne zna što se događa s arbitražom, pa će Aleksić ovih dana uputiti službeni upit ministrici vanjskih poslova koja bi trebala reći što je Hrvatska poduzela po pitanju arbitraže, što planira poduzeti i što će poduzeti ako odluka bude negativna pa se bude tražila isplata novca Zagrebačkoj banci.

'Banke nisu izgubile nikakve investicije. Banke su prevele šest milijardi kuna u banke majke derivatnim poslovima bez i jedne kune poreza. Oslobodili su im se i loši krediti u iznosu od 3,3 milijarde kuna samo u 'švicarcima'. Tu će naplatiti još milijardu kuna kamata, a dobili su i milijardu i pol kuna poreznih olakšica. One uopće nisu ni na kakvim gubicima', rekao je Aleksić.

Podsjećamo, Unicredit je pokrenuo arbitražu prije godinu dana. Tada su se lomila brojna koplja oko toga što ona znači za Hrvatsku i što eventualna pobjeda Unicredita može značiti za državni proračun.

Procjene govore kako jedna stranica dokumenta koji će uroditi arbitražom stoji oko četiri milijuna dolara, što znači da će i država i Unicredit na ovaj proces utrošiti nekoliko desetaka milijuna dolara samo za pravno zastupanje.

Drugo je pitanje koliko će arbitraža uopće trajati, ali ne treba očekivati da će se brzo okončati – ipak je u godinu dana sazvano samo jedno ročište.