Nove trošarine na cigarete trebale bi u 2010. donijeti državnom proračunu 60 milijuna kuna, a na bezolovni benzin 220 milijuna kuna. 'Ispunjavanje minimalnih standarda oporezivanja u EU-u te suzbijanje potrošnje duhanskih proizvoda opravdani su razlozi za povećanje trošarina. Taj iznos, međutim, neće značajnije utjecati na pokrivanje ovogodišnjeg proračunskog manjka od 14 milijardi kuna. Mnogo veći prihodi državnog proračuna ostvarili bi se uspješnijim suzbijanjem
krijumčarenja i ilegalne trgovine te identificiranjem poreznih dužnika i naplatom neplaćenih poreznih obveza,' piše Danijela Kuliš u osvrtu 'Što donose nove Uredbe o trošarinama?'.

U Institutu za javne financije upozoravaju da su trošarine na cigarete u Hrvatskoj niže nego u EU-u. U skladu sa zahtjevima zdravstvene i ekološke politike, trend povećanja poreza na cigarete u EU-u, prisutan nekoliko posljednjih godina, nastavit će se i dalje, što znači da će i hrvatsko zakonodavstvo morati slijediti taj trend.

Samo šest zemalja EU-a (Bugarska, Estonija, Cipar, Latvija, Portugal, Finska) imaju nižu trošarinu na bezolovni benzin od one u Hrvatskoj. Povećanje trošarine obrazlaže se potrebom povećanja proračunskih prihoda te vraćanje na visinu koja se primjenjivala 2007. kada su ostvareni prihodi bili šest posto veći od planiranih za 2010. godinu.

Povećanje trošarine obično izaziva dva učinka: povećanje poreznih prihoda i smanjenje potrošnje. Međutim, duhanski proizvodi specifični su po tome što ne postoje slični proizvodi koji mogu nadomjestiti njihovu uporabu, a istodobno stvaraju i ovisnost. Stoga povećanje cijena ne mora dovesti do pada potrošnje duhanskih proizvoda. Smanjenje poreznih prihoda posljedica je također porezne utaje i krijumčarenja duhanskih proizvoda. U samo jednoj akciji u lipnju 2009. policija je zaplijenila krijumčarene cigarete u vrijednosti četiri milijuna kuna.

Trošarine na naftne derivate najznačajniji su trošarinski prihod. U prva tri mjeseca 2010. naplaćene trošarine na naftne derivate činile su 66 posto ukupno naplaćenih trošarina. Zatim slijede trošarine na duhanske proizvode (22 posto), što je zajedno oko 88 posto ukupnih prihoda od trošarina u prvom kvartalu 2010.

'Pitanje je kako će se povećanje cijena odraziti na potrošnju goriva. Elastičnost cijena, odnosno utjecaj na potrošnju u slučaju povećanja cijena kod goriva je veća nego kod  duhanskih proizvoda. Postoji mogućnost supstituta (npr. korištenje javnog prijevoza), a potrošnja ovisi i o udjelu troškova za gorivo u ukupnom dohotku kupca (smanjuje se potrošnja ako prelazi određenu granicu), ali isto tako ovisi o tome je li prijevoz luksuz ili nužnost. Osim toga, povećanje cijena goriva zbog povećanja transportnih troškova', zaključuje Danijela Kuliš.