Ovih dana održan je sastanak međudržavnog povjerenstva o budućnosti Nuklearne elektrane Krško, na kojem se, između ostaloga, raspravljalo o rješenju za odlaganje nisko i srednjeradioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško
Prijedlog koji hrvatska strana zasad nije prihvatila taj je da se takvo odlagalište gradi u Vrbini, nedaleko od Krškog, gdje je Slovenija već započela s pripremnim radnjama za gradnju.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je nakon sastanka, na kojem je bio i slovenski ministar infrastrukture Peter Gašperšič, kako je jedan od glavnih zaključaka formiranje skupine koja će se baviti pripremom prijedloga, i to za obje strane, o odlaganju niskog i srednjeradioaktivnog otpada.
S hrvatske strane za pripremu projekta zadužen je Fond NEK, čija je glavna djelatnost prikupljanje i upravljanje sredstvima za financiranje izrade, revizije i provedbe programa razgradnje NE Krško te odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. Kako stoji na internetskim stranicama fonda, vodi ga v.d. direktora Tvrtko Brajković.
Većinu prihoda fond dobiva od HEP-a, koji je obvezan svake godine uplatiti 14,25 milijuna eura (oko 108 milijuna kuna) do prestanka rada NE Krško, odnosno dok se ne ostvari planirani iznos sredstava utvrđen važećim programom razgradnje.
U dosadašnje aktivnosti vezane uz izradu studija i programa razgradnje nuklearnog otpada fond je utrošio manji dio prikupljenih sredstava, a puno veći je rezerviran za razgradnju NE Krško nakon prestanka rada.
Stoga je u dosadašnjem radu glavni zadatak fonda bio očuvanje vrijednosti imovine, koja je krajem 2015. dosegnula 1,53 milijarde kuna. Fond ima konzervativnu politiku ulaganja te oko 80 posto novca plasira u državne obveznice, oročene depozite i instrumente tržišta novca. Oko 12 posto je u dionicama, a ostatak je u ostalim financijskim instrumentima i gotovini.
Godišnje na imovini zarađuje između 80 i 85 milijuna kuna, a najveći dio prihoda (66 milijuna kuna u 2015.) dolazi od kamata po vrijednosnim papirima.
Unatoč konzervativnoj politici ulaganja, u proteklim godinama fond je zabilježio značajne gubitke na pojedinim ulaganjima. Tako su u 2013. rashodi vezani za ulaganje iznosili 18 milijuna kuna, znatno više od planiranih 5,35 milijuna kuna. U 2014. pak financijski rashodi su se popeli na više od 40 milijuna kuna i dosegli gotovo polovicu financijskih prihoda fonda.
U fondu napominju da je do većih rashoda ulaganja od planiranih u 2014. došlo zbog umanjenja vrijednosti obveznica, otpisa potraživanja za dospjele kamate i pada vrijednosti dionica. Prema podacima Poslovne Hrvatske, i 2015. financijski rashodi su premašili 40 milijuna kuna dok su prihodi od imovine iznosili 84,6 milijuna kuna.
Iz strukture rizičnijeg dijela portfelja naziru se razlozi ovako visokih gubitaka. Tako je, između ostaloga, fond značajna sredstva plasirao u obveznice Nexe grupe, Instituta IGH i Agrokora te dionice Petrokemije, Uljanika i Luke Ploče. Pretpostavljamo da je upravo na tim ulaganjima pretrpio najveće gubitke zbog otpisa i umanjenja vrijednosti.
vezane vijesti
Naglašavamo da svježije podatke o poslovanju nismo mogli analizirati jer je na internetskim stranicama fonda zadnje dostupno financijsko izvješće iz 2014. godine.
Na naš zahtjev za dostavom podataka, iz Fonda NEK nam do zaključenja članka nisu poslali izvješća za 2015. i 2016. godinu.
Nakon objave teksta, dobili smo šturi odgovor u kojem nas obavještavaju da će financijska izvješća fonda za 2015. i 2016. biti javno dostupna nakon što ih usvoje nadležna tijela.
