Dok se hrvatska javnost bavila raspravama hoće li se ili neće graditi elektrana na Ombli, u Osijeku je sve pripremljeno za podizanje termoelektrane-toplane osam puta veće snage. U emisiji Karte na stol Osječke televizije ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je iznio plan raspolaganja državnim resursima, najavio povećanje iskorištavanja fosilnih goriva i monetarizaciju autocesta, ali i obrazložio promjene na čelu pojedinih državnih tvrtki gdje se smjenjuju njegovi prijatelji
Posljednjih devet mjeseci Ministarstvo gospodarstva je u suradnji s HEP-om pripremalo feasibility studiju i projektnu dokumentaciju, dogovaralo konzultante i osiguravalo novac za otkup zemljišta za novi termoenergetski blok na Zelenom polju u Osijeku, vrijedan 450 milijuna eura. Takve greenfield investicije još nije bilo u Hrvatskoj, ustvrdio je Vrdoljak.
'Sramotno je da se samo pet posto energije potrošene u Slavoniji ondje i proizvodi. Prenosimo je iz Plomina, Rijeke, Zagreba, iz hidroelektrana po Dalmaciji i to nam stvara ogromne gubitke. Struka je reagirala i elektrana u Osijeku isporučivat će Hrvatskoj 44 posto više energije od nuklearne elektrane u Krškom. S toplinskom energijom ta će elektrana biti u rangu Plomina. Time bitno smanjujemo potrebu za uvozom struje i ovisnost o hidrološkoj godini. U planovima HEP-a je da elektrana bude na mreži krajem 2017. godine', najavljuje Vrdoljak i očekuje da će gradnja bloka otvoriti stotine radih mjesta, a lokalna samouprava od elektrane dobivati dvadesetak milijuna kuna godišnje. Učinci njezina rada odrazit će se i na podizanje BDP-a, a opskrba jeftinijom energijom i industrijskom parom povećat će njezinu isplativost. Proizvodit će 450-500 MW struje, što je čak osam puta više od 60 MW iz elektrane na Ombli.
Bitan je uzlazni trend
Ugovor s EBRD-om o financiranju projekta Omble potpisan krajem 2011. godine, raskinut je krajem prošlog mjeseca. Vrdoljak pojašnjava kako se sredstva nisu mogla realizirati dok HEP ne osigura svu potrebnu dokumentaciju i dok se ne prihvati studija utjecaja na okoliš, pa je besmisleno čuvati sredstva i plaćati za njih kamate.
'Za ispunjenje dodatnih uvjeta za tu studiju trebat će nam još godina-dvije, a proteklih godinu i pol dana kredit nas je stajao deset milijuna kuna. Zašto bismo platili još dvadeset milijuna kuna kamata, a kada dobijemo sve dozvole, pronaći ćemo financijera', pojašnjava Vrdoljak.
Kao naš najveći problem vidi porast štednje građana za sedam milijardi kuna u godini krize.
'Osim toga, gospodarstvo nam se u 2012. godini razdužilo i realni je sektor s građanima bankama vratio dvadeset milijardi kuna! A u krizi bismo se trebali zaduživati kako bismo pokrenuli kotač razvoja.'
Ministar Vrdoljak u porastu štednje i povratu kredita očitava nedostatak vjere u bolje sutra. Zbog toga nam, kaže, svima treba optimizma, a najbolji inicijator promjene raspoloženja je porast BDP-a.
'Bitan je uzlazni trend, pa makar bio i 0,2 posto. Da smo lani potrošili dvadeset milijardi kuna kojima smo platili kamate, BDP bi nam i bez novih zaduženja porastao jedan posto.'
Ministar prometa Siniša Hajdaš-Dončić intenzivno priprema koncesiju za autoceste. Krajem lipnja izabrat će se koncesijski model i najesen bi trebalo odlučivati o tomu.
'Pogodnosti su velike: smanjujemo vanjski dug jer najveće su obveze Hrvatskih autocesta zbog kredita za izgradnju. Monetarizacijom skidamo s države teret od nekoliko milijardi kuna koje danas umjesto HAC-a vraća država. Uspijemo li u tomu, bit ćemo relativno najmanje zadužena zemlja Europe, a smanjit ćemo i troškove održavanja i naplate', rekao je Vrdoljak.
Prijatelji na čelu javnih tvrtki
Hrvatsku poštansku banku i Croatia osiguranje država ne prodaje prvenstveno kako bi namaknula novac, nego radi otvaranja tržišta, tumači Vrdoljak.
'To nisu strateške djelatnosti države. U HEP-u bismo trebali ostati samo vlasnici prijenosa, a ne inzistiramo na zadržavanju vlasništva dijela nekog proizvodnog bloka. Ali Hrvatske šume, vode, prijenos energije, Janaf, Plinacro, to su žile kucavice i nećemo ih dati ni za koju cijenu', odgovara na optužbe iz oporbenih redova da Vlada namjerava prodati strateške resurse.
Pojasnio je i odlazak svojeg prijatelja iz studentskih dana, Mladena Antunovića s mjesta predsjednika Uprave Plinacra i dolazak Tomislava Šerića na čelo HEP-a:
'Plinacro ima pet članova Uprave koji su se međusobno posvađali, a realizacija planiranih investicija jedva prelazi 60 posto. Dakle, sustav upravljanja po vertikali nije funkcionirao. Mladen mi je zato sam predložio da se povuče. Na njegovo je mjesto došao nestranački čovjek i odmah me se počelo optuživati kako sam ga izvukao iz šešira i maknuo prijatelja. A čovjek je 20 godina je Plinacru i neosporan je stručnjak. Dogovorili smo se oko ciljeva i očekivanja, vidjeli kako to misli provesti i pustio sam ga da radi.
Kada sam Tomislava Šerića predložio za predsjednika Uprave HEP-a, predbacili su mi da dovodim prijatelja. Kako sad u jednoj tvrtki nije u redu prijatelja smijeniti, a u drugoj dovesti?
No, nevažno je jesu li mi oni prijatelji, nego jesu li sposobni obaviti posao. Restrukturiranje HEP-a ne ide dobro i potrošili su novac u ono u što nisu trebali jer, osim u Osijeku, kapitalne investicije su bile nepripremljene. Uprava nije dobro funkcionirala, pa sam procijenio da je diplomirani elektrotehničar sa završenim menadžmentom na uglednom pariškom univerzitetu, čovjek sa sinergijom znanja, menadžerskih sposobnosti i struke, kadar kakav nam treba. Premijer ga je prihvatio i to je cijela priča. Član Uprave za investicije i razvoj postao je Perica Jukić, pristojan, obrazovan i ugledan HEP-ovac, znalac sa 20-godišnjim stažem, ali nestranačka osoba. I nitko ga nije primijetio.'
Bit ćemo regionalni igrač!
Ministar Vrdoljak nedavno se vratio s puta u SAD gdje je posjetio svjetski poznate tvrtke koje se bave istraživanjem i crpljenjem fosilnih goriva
'Bili smo u Conocophillipsu, u General Electricu, u Schenieru, s trgovcima plina, obišli smo i State Department u Washingtonu kako bismo s njima provjerili predloženi novi model koji planiramo ugraditi u zakon. Prije se u Hrvatskoj nije istraživalo jer bi investitor morao u istraživanje uložiti stotine milijuna dolara, a kada nešto pronađe, država raspiše natječaj za eksploataciju i onda netko drugi dobije taj posao. Nitko u takvim uvjetima nije želio istraživati. Zanimalo nas je jesu li zainteresirani za istraživanje, kakve informacije imaju, bi li sudjelovali na natječaju… Razgovarali smo i o LNG-u, o utjecaju Shella i tehnologije kojom su Amerikanci već bitno snizili cijenu, čime će ući na tržište Europe. Dobili smo potvrdu ispravnosti naših namjera i svi su izrazili interes za sudjelovanjem na natječaju.
To su ozbiljni i dugotrajni projekti. Na njima se ne dobivaju izbori, ali će ova zemlja 2017. - 2018. godine dobiti milijarde kuna kroz proizvodnju plina koji ćemo proizvoditi više nego što nam je potrebno, pa ćemo postati tranzitna zemlja za plin te smanjiti ovisnost o uvozu sirove nafte. To će pokrenuti razvoj. Nalazišta nafte i plina imamo ne samo ispod Jadrana, nego i na kontinentu, ali Ina nije radila svoj posao zadnjih 20 godina, pa čak niti kada su Mađari iz MOL-a preuzeli tu obvezu', napominje Vrdoljak i dodaje kako su sada koncesije maknute i sve pušteno na natječaj na kojem očekuje više snažnih svjetskih kompanija.
Nakon toga Hrvatska bi trebala imati najjeftiniju opskrbu energentom u ovom dijelu Europe i prerasti u regionalnog geopolitičkog i geoenergetskog igrača.
Ocjenjuje, međutim, kako smo i dalje najveći problem sami sebi zbog barijera što smo ih postavili gospodarstvu – od ishođenja dozvola, inspekcija, poreznog opterećenja i nekonkurentnosti u radnom zakonodavstvu koje je među najrigidnijim u Europi. Zbog toga je realni sektor dospio u velike probleme.
Ministar Vrdoljak puno očekuje od Zakona o strateškim projektima od interesa RH, Zakona o gradnji, o šumama i prostornom uređenju, koji izlaze na javnu raspravu.
'Ne možemo te probleme riješiti u kratkom razdoblju jer se prekomjernom administriranošću i prihvaćanjem velikog zapošljavanja u javnom sektoru više od 20 godina zagađuje javni prostor'.
